prikaz prve stranice dokumenta Primjena fizioterapijskih postupaka kod pacijenata sa sindromom karpalnog tunela
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Primjena fizioterapijskih postupaka kod pacijenata sa sindromom karpalnog tunela
2017. urn:nbn:hr:139:055892
Gunjavić, Slađana
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Gunjavić, S. (2017). Primjena fizioterapijskih postupaka kod pacijenata sa sindromom karpalnog tunela (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:055892

Gunjavić, Slađana. "Primjena fizioterapijskih postupaka kod pacijenata sa sindromom karpalnog tunela." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:055892

Gunjavić, Slađana. "Primjena fizioterapijskih postupaka kod pacijenata sa sindromom karpalnog tunela." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:055892

Gunjavić, S. (2017). 'Primjena fizioterapijskih postupaka kod pacijenata sa sindromom karpalnog tunela', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 16.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:055892

Gunjavić S. Primjena fizioterapijskih postupaka kod pacijenata sa sindromom karpalnog tunela [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2017 [pristupljeno 16.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:055892

S. Gunjavić, "Primjena fizioterapijskih postupaka kod pacijenata sa sindromom karpalnog tunela", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2017. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:055892

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:055892
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovPrimjena fizioterapijskih postupaka kod pacijenata sa sindromom karpalnog tunela
AutorSlađana Gunjavić
MentorDamir Matoković (mentor)
Član povjerenstvaAna Debeljak de Martini (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDamir Matoković (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMartina Cipan (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2017-10-19, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Ortopedija
Sažetak
Sindrom karpalnoga tunela najčešći je kanalikularni sindrom u kojemu je komprimiran središnji živac, nervus medianus, u području karpalnoga tunela zbog zadebljanja sinovijalne membrane tetiva fleksora. U području ručnoga zgloba središnji živac zajedno s tetivama fleksora prolazi kroz zajednički tunel omeđen s dorzalne strane karpalnim kostima, ossa carpi, a s volarne strane poprečnim karpalnim ligamentom ligamentum carpi transversum. Bilo koji patološki procesi poput koštanih promjena,... Više oteklina, upalnih eksudata ili tumora u karpalnom tunelu, dodatno komprimiraju živac medianus. Prilikom kompresije spomenutoga živca javljaju se simptomi koji mogu biti različitoga intenziteta. Bolest se najprije manifestira promjenama osjeta, mravinjanjem, žarenjem i bolovima u području korijena šake koji se uglavnom javljaju noću. U kroničnoj fazi bolesti, lezijom središnjega živca u karpalnom tunelu, nastaju i slabosti mišića koji dobivaju njegovu inervaciju, a to su m. abductor pollicis brevis, m. flexor pollicis longus i m. opponens pollicis. Također dolazi i do atrofije mišića tenara te se pacijenti žale na smetnje prilikom hvatanja predmeta i ispadanja predmeta iz ruku. Zbog učestale pojave kod radnika koji većinu vremena provode na računalima, sindrom karpalnoga tunela pripada u grupu profesionalnih bolesti, tzv. computer disease. Sindrom karpalnoga tunela češće pogađa ženski spol, a javlja se između četrdesetih i šezdesetih godina života. Kliničkim pregledom naći će se nekoliko tipičnih znakova koji upućuju na kompresiju živca medianusa: Phalenov, Tinelov, Bilićev test i kompresijski test po Durkanu. Elektroneurofiziološka dijagnostika „zlatni je standard“ u postavljanju dijagnoze, a potrebno ju je učiniti kod svake kliničke sumnje na sindrom karpalnoga tunela. Promjene se također mogu dokazati elektromioneurografijom (EMNG), elektromiografijom (EMG) te ultrazvukom i magnetskom rezonancom. Vrlo je važno započeti liječenje što ranije te se već kod prve pojave simptoma obratiti liječniku. Liječenje može biti konzervativno i operativno ovisno o duljini trajanja i intenzitetu simptoma. Fizioterapijske procedure koje se koriste u liječenju sindroma karpalnoga tunela su: ultrazvuk, laser, TENS, magnetoterapija te interferentne struje u kombinaciji s terapijskim vježbama. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:055892
Studijski programNaziv: Fizioterapija
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizioterapije (bacc. physioth.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2017-12-06 07:57:19
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.