Dojenje je proces hranjenja novorođenčeta ili bebe mlijekom iz grudi žene. Tim činom ne osigurava se samo djetetova potreba za hranom, nego i potreba za toplinom i sigurnosti. Uspostavlja se čvrsta emotivna veza između majke i djeteta koja je izuzetno važna za kasniji adekvatan psihosocijalni razvoj djeteta, odnosno osobe. Majčino mlijeko je prirodna prehrana svakog novorođenčeta, dojenčeta i malog djeteta. Predstavlja optimalnu hranu koja je najbolje probavljiva i utiče na sazrijevanje djetetovog probavnog trakta. Osim prehrambene uloge majčino mlijeko jača imunološki sustav smanjuje pojavnost autoimunih i kroničnih bolesti. U svezi s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i UNICEF-a, temeljenih na brojnim zdravstvenim istraživanjima, Komisija za promicanje dojenja Hrvatskog pedijatrijskog društva se zalaže za promicanje isključivog dojenja (prehrana samo majčinim mlijekom, bez dodataka drugih tekućina i/ili hrane) tijekom prvih 6 mjeseci djetetova života i nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu krutim namirnicama do kraja prve godine života. Važnost dojenja treba promatrati sa više aspekata: od prehrane, jačanja imunološkog sustava do poticaja razvoja rane privrženosti. Medicinska sestra ima važnu ulogu u promicanju dojenja s obzirom da dojenje ponekad može predstavljati problem jer majka nije kvalitetno educirana. Osobine koje medicinska sestra u ulozi i promicanju dojenja ima su prvenstveno njezine profesionalne kompetencije. Tako je ona kompetentna u području komunikacijskih vještina djelotvornog slušanja, davanja savjeta i educirana u području dojenja. Medicinska sestra bi trebala biti osoba koja će majci na kvalitetan i lako razumljiv način objasniti korak u dojenju te uspješno stavljanje djeteta na dojku, što je preduvjet za sam čin i uspješnost dojenja. Bitna je stalna edukacija zdravstvenih radnika jer se tako stječe stručno osoblje koje ima znanja i vještine. Samo sigurna i kompetentna medicinska sestra može biti kvalitetan edukator kakav je ženi u tom trenutku potreban.