Sažetak | Shizofrenija je je teška duševna bolest, obilježena psihotičkim simptomima koji oštećuju funkcioniranje i uzrokuju smetnje u mišljenju, ponašanju i osjećanju. Bolest dovodi do poremećaja važnih psihičkih funkcija i ponašanja, s izrazitim oštećenjem socijalnog, radnog i obiteljskog funkcioniranja. Ime bolesti dolazi od grčkih riječi „schizo“ što znači „cijepam“ i „fren“ što znači „razum“. Glede učestalosti pojave ove bolesti vezane uz spol, od shizofrenije podjednako oboljevaju žene i muškarci, a kod većine ljudi pojavljuje se između 15. i 25. godine života. Prognoza je kod žena nešto bolja zbog kasnijeg početka bolesti. Simptome shizofrenije općenito dijelimo na: pozitivne, negativne, afektivne i kognitivne, a dijagnoza se postavlja na temelju međunarodno usuglašenih kriterija navedenih u 10. reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti i 4. Izdanju dijagnostičkog i statističkog priručnika za duševne poremećaje Američkog psihijatrijskog udruženja. Opisani tipovi shizofrenije su paranoidna, katatona, hebeferna i simplex oblik shizofrenije. Shizofrenija je kronična bolest čije izlječenje nije moguće, međutim može se kontrolirati redovitim uzimanjem propisanih lijekova - antipsihotika. Liječenje shizofrenije zahtijeva integraciju medicinske, psihološke i psihosocijalne uloge. Svrha liječenja shizofrenije tijekom akutne faze bolesti je ublažavanje simptoma, te sprječavanje ponovne pojave bolesti. Upotreba antipsihotika i psihoterapije omogućava normaliziranje bolesnika te njihovo svakodnevno funkcioniranje. Budući da je medicinska sestra osoba koja najviše vremena provodi s pacijentom, važno je naglasiti njezinu ulogu. Ona promatra pacijenta i na osnovu postojećih podataka odnosno simptoma utvrđuje probleme iz područja zdravstvene njege. Da bi određeni problem riješila, medicinska sestra mora odabrati najprikladnije intervencije, odnosno, treba napraviti plan zdravstvene njege. Rad medicinske sestre sa shizofrenim bolesnicima zahtjeva veliko znanje, strpljivost, poznavanje i posjedovanje određenih vještina. Sestrinska je dokumentacija u psihijatriji važna i prvi je korak u zbrinjavanju i njezi bolesnika. Budući da su shizofreni bolesnici često u svijetu svojih halucinacija, promijenjena su mišljenja i ponašanja, sumnjičavi, a ponekad čak i agresivni, medicinska sestra treba posjedovati određene vještine komunikacije u radu s takvim bolesnicima. Potrebno je da uspije uspostaviti povjerljiv odnos s bolesnikom, jer njezin rad uključuje i edukativne mjere, što bolesnik može prihvatiti samo od osobe u koju ima povjerenja. Krajnji cilj zdravstvene njege je podići kvalitetu života bolesnika na najveću moguću razinu, počevši od zadovoljavanja osnovnih potreba do reintegracije u društvenu zajednicu. |