Astma je jedna od najčešćih bolesti respiratornog sustava. Broj oboljelih od ove bolesti je u stalnom porastu. Karakterizira je hiperaktivnost bronhalnog stabla, a upala je ključni element u definiciji astme. Brojni genetski i okolišni čimbenici utječu na pojavu astme. Kod pogoršanja bolesti dolazi do epizoda piskanja, zaduhe, napetosti u prsnom košu. Najjači napad, astmatski status, predstavlja po život opasno stanje i zbrinjava se u zdravstvenoj ustanovi. Neliječena astma dovodi do strukturnih promjena u dišnim putovima, koje nazivamo remodelacijom, a poremećaji plućne funkcije i simptomi postaju trajni. U liječenju astme koristimo osnovne i simptomatske lijekove, a inhalacijski kortikosteroidi su osnova liječenja. Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, kliničkog pregleda i funkcionalno dijagnostičkih pretraga kojima se prati plućna funkcija. Astma se ne može izliječiti ali se može dobro kontrolirati. U prevenciji egzacerbacije astme i postizanju adekvatne kontrole bolesti važna je edukacija roditelja, bolesnika pa i okoline u kojoj dijete živi.