Medicinska etika kao dio bioetike bavi se proučavanjem moralnih vrijednosti i moralnog prosuđivanja u području medicinskih istraživanja, dijagnostičkih i terapijskih postupaka i sustava zdravstvene zaštite. Svojim čvrsto postavljenim temeljima, utjecala je na razmišljanja i stavove ne samo običnog pučanstva, već i velikog broja osoblja zaposlenog u sustavu zdravstva. Opasnosti krivih odluka, moralne dileme i svakodnevni etički problemi samo su dio ove velike grane etike. Iako nas prati u svakom postupku i zahvatu, nikada je nećemo moći naučiti. Ostaje nam činjenica da ćemo svaki svoj zahvat, postupak i odluku morati donositi vođeni vlasitim, kao i zakonom određenim moralnim vrijednostima. Usavršavajući struku na isključivo realan i teorijski način, emocije su ipak sastavni dio kojeg se nećemo odreći ako pacijentu želimo u potpunosti pristupiti kao cjelovitom ljudskom biću. Bile one velike ili male, bitno je da su umjerene i na pravilan način iskazane. Odaberemo li se ponašati poput robota, uporno ponavljajući ono što smo negdje čuli ili pročitali, možemo li se jednoga dana nazvati formiranim ličnostima koje imaju jasno definirane stavove o čovjekovu životu i smrti? Svako naše razmišljanje ili djelovanje rezultirat će načinom ponašanja prema onima kojima smo se obvezali pomagati, onima koji ovise o našim postupcima. Usprkos brojnim dvojbama koje će pred nas staviti medicinska profesija, trebali bismo naučiti razliku između onoga što trebamo napraviti i onoga što je zapravo ispravno napraviti. Odabravši pisati o velikom i kompleksnom području, koje često ne daje konkretne i potpuno točne odgovore, jedini način bio je proučiti dvojbe struke koje se stavljaju ispred nas.