Zastupljenost patohistoloških promjena u B3 lezijama dojke

Perković, Marijana

Autor

Marijana Perković

Član povjerenstva

Jasminka Jakić-Razumović (predsjednik povjerenstva)

Član povjerenstva

Vesna Ramljak (član povjerenstva)

Datum i država obrane

2017-09-26, Hrvatska

Sažetak

Dojka (lat. mamma) je modificirana žlijezda lojnica kože, koja u žena stvara kompleksnu funkcionalnu jedinicu, a kod muškaraca ostaje rudimentarni organ. Smještena je između 2. i 7. rebra u kraniokaudalnom smjeru na prednjoj strani prsnog koša te u mediolateralnom smjeru u prostor između sternuma i prednje ili srednje aksilarne linije. Bradavica je izbočena tvorba promjera oko centimetar. Oko bradavice je kružno pigmentirano područje, areola, koje sadrži male žlijezde lojnice što maste... Više bradavicu i održavaju njezinu elastičnost. Dojka se sastoji od tri osnovne komponente: potkožnog masnog tkiva, žljezdanog tkiva te fibroznog tkiva. Bolesti dojke važan su zdravstveni problem koji je od interesa za liječnike raznih specijalnosti. Benigni poremećaji nisu rijetka pojava već u dojci adolescentica. Incidencija benignih stanja raste u žena sve do menopauze, nakon čega naglo pada. Karcinom dojke najčešći je zloćudni tumor u žena, te čini oko 25% tumora i uzrokuje oko 15% smrtnosti zbog raka. Maligne (zloćudne) tumore dojke većim dijelom čine karcinomi, dok su ostali tipovi rijetkost. S obzirom na invazivnost, dijele se na neinvazivne, mikroinvazivne i invazivne oblike. Benigni (dobroćudni) tumor dojke je nekontrolirano umnažanje stanica dojke koje dovodi do promjene oblika, veličine i strukture dojke, što se dijagnosticira kao tumor. Benigni tumori dojke su dobro diferencirani, ne infiltriraju druga tkiva i ne metastaziraju, te ne predstavljaju ozbiljniju prijetnju za zdravlje. Rijetko mogu svojom malignom transformacijom preći u zloćudni oblik (npr. filoidni tumor). Biopsija dojke je najpouzdanija i najtočnija metoda dijagnosticiranja patoloških promjena u dojci te pruža najbolji uvid u stupanj malignosti patološkog procesa i njegovu rasprostranjenost unutar tkiva dojke. Ispravna dijagnoza postiže se mikroskopskim pregledom uzorka tkiva. Zbog toga ova metoda ima najvažnije mjesto među svim dijagnostičkim pretragama. Točnost informacije koja se dobiva iz uzorka biopsije određena je točnošću uzimanja samog uzorka tkiva, točnoj lokalizaciji i iskustvu onoga tko provodi postupak. BI RADS je akronim za Breast Imaging Reporting and Data System i predstavlja standard za osiguranje kvaliteta u interpretaciji radioloških izvještaja. Ovaj sistem je rezultat suradnje velikog broja zdravstvenih udruženja, ali je publiciran i zaštićen od strane Američkog Fakulteta Radiologa (American College of Radiology, ACR). Prema BI RADS sustavu razlikujemo kategorije od B0-B6. B3 lezije su lezije neizvjesnog malignog potencijala. Uključuju fibrocistične promjene poput fibroadenoma, papiloma te Phyllodes tumora, te oštećenja s atipičnim proliferacijama (ADH, ALH, LCIS, FEA). Točna patološka identifikacija i klasifikacija lezija s atipičnim proliferacijama važna je za procjenu individualnog rizika od pacijenta, te za odlučivanje hoće li se lezija izrezati. Sakrij dio sažetka

Jezik

hrvatski

Studijski program

Naziv: Medicinska-laboratorijska dijagnostika
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike (bacc. med. lab. diagn.)

Način izrade datoteke

Izvorno digitalna

Uvjeti korištenja

Ikona licence Zaštićeno autorskim pravom.

closePristupačnostrefresh

Pristupačnost