Neupitna činjenica je da rast ljudske populacije dovodi i do enormnog porasta potrošnje, a time i posljedično stvaranje otpada. Otpad, posljedica svih naših aktivnosti, a neprimjereno postupanje s istim ugrožava ljudsko zdravlje i ne samo njih, nego i ekosustave. Otpad predstavlja gubitak resursa, resursa poput energije i sirovine. Veličina utjecaja istog ovisit će o količini otpada i njegovim svojstvima, ali i o načinu na koji se s otpadom gospodari. Ako se postupanju s otpadom pristupa ispravno, otpad može imati ogroman potencijal. Što se tiče samog gospodarenja otpadom, isto se temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te aktualnih znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke. Cilj ovog rada prikazati je što je otpad od hrane te koliko su studenti Zdravstvenog Veleučilišta osvješteni o problemima otpada od hrane i kako s njim postupaju. Sukladno provedenom istraživanju došlo se do nekoliko zaključaka. Naime, većina ljudi upoznata je s pojmom otpada i gospodarenju istog. Također, većina ljudi nastoji spriječiti gomilanje otpada u vlastitom domaćinstvu (oko 60%). Vidljivo je kako je najveći udio otpada u kućanstvu upravo onaj otpad od viška pripremljene hrane (oko 46%). Zabrinjavajuće činjenice su te da 20% studenata nema stav o tome da li treba unaprijediti sustav zbrinjavanja otpada, dok 30% njih smatra da je bacanje hrane nebitno. Također, kada je iskoristivi proizvod pred istekom roka trajanja istraživanje je pokazalo da će 14% studenata baciti taj proizvod.