prikaz prve stranice dokumenta Kvaliteta života i zdravstvena njega oboljelih od depresije
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Kvaliteta života i zdravstvena njega oboljelih od depresije
2017. urn:nbn:hr:139:676769
Vuk, Vlatka
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Vuk, V. (2017). Kvaliteta života i zdravstvena njega oboljelih od depresije (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:676769

Vuk, Vlatka. "Kvaliteta života i zdravstvena njega oboljelih od depresije." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:676769

Vuk, Vlatka. "Kvaliteta života i zdravstvena njega oboljelih od depresije." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:676769

Vuk, V. (2017). 'Kvaliteta života i zdravstvena njega oboljelih od depresije', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 22.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:676769

Vuk V. Kvaliteta života i zdravstvena njega oboljelih od depresije [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2017 [pristupljeno 22.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:676769

V. Vuk, "Kvaliteta života i zdravstvena njega oboljelih od depresije", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2017. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:676769

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:676769
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovKvaliteta života i zdravstvena njega oboljelih od depresije
AutorVlatka Vuk
MentorIgor Filipčić (mentor)
Član povjerenstvaIgor Filipčić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDamir Lučanin (član povjerenstva)
Član povjerenstvaBiserka Sedić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2017-04-27, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Sestrinstvo
Sažetak
Depresija je jedan od najučestalijih poremećaja današnjice čiji se broj oboljelih u kontinuumu povećava i prema novijim pretpostavkama Svjetske zdravstvene organizacije iznosi 350 milijuna na globalnoj razini. Iako ne postoji u potpunosti precizno objašnjenje nastanka bolesti, ona se najvjerojatnije javlja zbog genetske predispozicije i stresnoga načina života. Žene oboljevaju dva puta češće nego muškarci. Osobe koju boluju od depresije sniženog su raspoloženja, smanjenih interesa i aktivnosti,... Više smanjenog samopoštovanja i samopouzdanja, tjeskobne, a nerijetko i suicidalne. Depresija zahtjeva ozbiljan pristup, brzu i sigurnu dijagnostiku te što raniji početak liječenja. Dijagnoza se postavlja na temelju dijagnostičkih kriterija koji se nalaze u MKB-10 klasifikaciji, a u kliničkoj slici prepoznaju se promjene raspoloženja, psihomotorike, volje, nagona, mišljena, pažnje i pamćenja. U liječenju se najčešće koriste antidepresivi, a najbolji rezultati postužu se kombinacijom farmakoloških i psihoterapijskih metoda od kojih se kognitivno-bihevioralna terapija pokazala učinkovitijom od drugih psihoterapija. Njega oboljelih od depresivnih poremećaja zasniva se na emocionalnom stanju i duševnom zdravlju pacijanta uz stalno praćenje tjelesnih funkcija i somatskih simptoma. Medicinske sestre su osobe koje najviše vremena provode uz pacijenta, a njihova zadaća je da nizom intervencija za koje su educirane i ovlaštene izvršavati pomognu pacijentu pri ublažavanju simptoma i rješavanju problema, istovremeno poštujući načela zdravstvene njege u psihijatriji. Osim ubičajenih aspekata koji bivaju narušeni bolešću, depresivni poremećaji iznimno narušavaju kvalitetu života oboljelih. Statistički gledano, njih 63% smatra kako im je ozbiljno narušena kvaliteta života. Narušavanju kvalitete života značajno doprinosi i stigma koja se veže uz psihičke bolesti, bolesnike i psihijatrijske ustanove. Osobe oboljele od depresije navode kako ih okolina doživljava kao slabiće, ne vjeruju da je to bolest, da su lijeni i da je najlakše reći da si u depresiji jer je to danas „normalna pojava“. Stigmatizacija je svepresutna i među zdravstvenim djelatnicima, što potvrđuje činjenica da 60% njih smatra psihijatrijske pacijente opasnima. Učinkovite metode borbe protiv stigmatizacije sastoje se od kombinacije edukacije, kontakta s predstavnicima stigmatizirane grupe, protesta i poticanja etičnog mišljenja. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:676769
Studijski programNaziv: Sestrinstvo
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (bacc. med. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2017-11-14 09:30:14
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.