Maligne bolesti oduvijek su bile veliki zdravstveni problem ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu. Maligne bolesti probavnog sustava čine 25% svih karcinoma te u njih ubrajamo: karcinom jednjaka, želuca, tankog crijeva (zbog njegove rijetkosti u ovom radu se neće previše spominjati), debelog crijeva te karcinom jetre i gušterače. Od svih navedenih malignih bolesti, najčešće su maligne bolesti želuca i debelog crijeva. U ovom radu opisana je anatomija i fiziologija probavnog sustava te etiologija, patologija, klinička slika, dijagnostika i liječenje maligne bolesti. Najviše od svega bit će spominjana zdravstvena njega malignih bolesti probavnog sustava, tj. procjena stanja, te sestrinske dijagnoze. Opisane su najčešće sestrinske dijagnoze (intervencije i ciljevi) koje se javljaju kod bolesnika s malignim bolestima. Maligne bolesti probavnog sustava uzrokuju veliki broj problema te se na temelju toga formiraju sestrinske dijagnoze, koje su nužne u svim fazama bolesti, od početnog do terminalnog stadija. Svaka sestrinska dokumentacija mora biti uredna i sistematična kako bi imali što bolji uvid u stanje pacijenta, odnosno eventualni napredak ili potrebu za dodatnom skrbi pacijenta. Medicinska sestra uključuje pacijenta u edukaciju, vodi ga kroz terapijski postupak, uočava novonastale simptome ili pogoršanje. Cilj rada je prikazati osobitosti skrbi za osobe maligne bolesti probavnog sustava.