Paginacija

Zdravstvena skrb za osobe oboljele od demencije
Zdravstvena skrb za osobe oboljele od demencije
Mia Jakopović
U populaciji se pojavljuje sve veći broj starijih osoba, time se povećava broj bolesti koje se pretežno javljaju kod osoba starije životne dobi, u to uključujemo oboljele od demencije. Demencija je bolest koja iznimno utječe na kognitivnu funkcionalnost osobe. Pogađa uglavnom stariju populaciju, no može se pojaviti i kod osoba mlađe dobi. Demenciju možemo opisati kao sindrom progresivnoga tijeka koji izaziva narušavanje kognitivnih funkcija. Sindrom demencije utječe na...
Zdravstvena skrb za osobe oboljele od poremećaja raspoloženja
Zdravstvena skrb za osobe oboljele od poremećaja raspoloženja
Danijel Šujster
Koncept raspoloženja se definira kao prodoran i trajan osjećajni ton koji pacijent osjtei iznutra, a utječe na gotovo sve aspekte ponašanja osobe u vanjskom svijetu. Opisuje se kao pozitivno ili negativno i jedna je od osnovnih komponenti u održavanju funkcionalnosti pojedinca. Poremećaji raspoloženja opisuju se kao poremećaji emocija koji uključuju bipolarni poremećaj, ciklotimiju, hipomaniju, veliki depresivni poremećaj, disruptivni poremećaj regulacije raspoloženja,...
Zdravstvena skrb za osobe oboljele od shizofrenije
Zdravstvena skrb za osobe oboljele od shizofrenije
Dejan Čobanić
SAŽETAK Shizofrenija je psihički poremećaj koji osobi otežava jasno razmišljanje, funkcioniranje u obitelji i društvu i koja je često zbog svoje bolesti stigmatizirana od okoline. Zdravstvena njega oboljelih od shizofrenije zahtijeva od medicinske sestre široka znanja iz područja psihijatrije, psihologije, farmakologije i vještinu komunikacije s bolesnicima. Alat kojim se najviše služi u svom poslu je razgovor i zapažanje promjena u ponašanju oboljelih. Kod bolesnika postoje...
Zdravstvena skrb za osobe s glaukomom
Zdravstvena skrb za osobe s glaukomom
Martina Rihtar Koprivnjak
Skupina bolesti, kroničnog, progresivnog karaktera koje ukoliko se neadekvatno tretiraju dovode do oštećenja vidnog živca i shodno stupnju oštećenja i sljepoći, naziva se glaukom. Vrlo često u bolesnika s dijagnosticiranim glaukomom nađe se i povišeni intraokularni tlak.Važno je za dijagnostiku i liječenje razlikovati pojam glaukoma od povišenog očnog tlaka, jer uz povišeni očni tlak, u glaukomskom poremećaju dolazi i do udubljenja pupile te ispada u vidnom polju. U...
Zdravstvena skrb za osobe starije životne dobi oboljele od depresije
Zdravstvena skrb za osobe starije životne dobi oboljele od depresije
Antonija Ivanjko
Starenje je proces koji započinje onog trenutka kada se rodimo, no starija životna dob se smatra periodom od 65 godina i više. To je obično period odlaska u mirovinu, pojave raznih zdravstvenih problema (nezarazne kronične bolesti, siromašenje kognitivnih funkcija, senzorni deficiti), mogućeg gubitka životnog partnera i prijatelja, financijskih problema, razmišljanja o prošlosti i budućnosti i sl. sve te poteškoće, a i mnoge druge, mogu uzrokovati pojavu nastanka depresije....
Zdravstvena skrb za pacijenta oboljelog od leukemije
Zdravstvena skrb za pacijenta oboljelog od leukemije
Antonela Tkalčević
SAŽETAK Leukemija je zloćudna bolest koštane srži i limfnih čvorova. S obzirom na napredovanje bolesti i samu brzinu razvoja simptoma, ona se dijeli na akutne i kronične, a prema krvnoj lozi koja je zahvaćena, na limfocitnu - limfoblastičnu i mijeloičnu leukemiju. Kod većine se slučajeva ta maligna pretvorba događa u bijelim krvnim stanicama iako se može dogoditi i u drugim stanicama. Leukemija se kasnije rasprostranjuju do periferne krvi, slezene i drugih organa. Najčešći...
Zdravstvena skrb za pacijenta oboljelog od limfoma
Zdravstvena skrb za pacijenta oboljelog od limfoma
Mateja Dragičević
SAŽETAK Limfomi spadaju u heterogenu skupinu neoplazmi te su podrijetlom retikuloendotelnog i limfnog sustava. Glavni oblici limfoma su Hodgkinov i non-Hodgkinov limfom. Danas se limfomi počinju smatrati kroničnom bolešću jer oboljeli od limfoma mogu s njima živjeti godinama. Bolesnici oboljeli od limfoma spadaju u osjetljivu skupinu bolesnika. Zbog toga je nužan multidisciplinarni pristup u njihovoj dijagnostici i liječenju, u kojem surađuju onkolozi, patolozi, psiholozi i...
Zdravstvena skrb za prisilno hospitalizirane psihijatrijske bolesnike
Zdravstvena skrb za prisilno hospitalizirane psihijatrijske bolesnike
Anita Lozančić
Prisilni bolnički prijem bolesnika s duševnim smetnjama definira se kao prijem bolesnika u psihijatrijsku bolnicu bez njihova pristanka (1). Prisilna hospitalizacija i prisilno liječenje mentalno bolesnih osoba središnja su pitanja u skrbi za mentalno zdravlje. Njihov veliki utjecaj na slobodu dotičnih osoba učinio ih je temom kontroverznih pravnih i etičkih rasprava već više od 100 godina. Ove rasprave proizlaze iz potrebe primjene mjera prisile u određenim okolnostima,...
Zdravstvena skrb za prisilno hospitalizirane psihijatrijske bolesnike
Zdravstvena skrb za prisilno hospitalizirane psihijatrijske bolesnike
Vladimir Fresl
SAŽETAK Hitnim stanjima u psihijatriji nazivamo sva stanja koja sadržavaju promjenu emocionalnog, mentalnog sadržaja i interakcije s okolinom. Zdravstvena skrb bolesnika kojemu je potrebna prisilna hospitalizacija smatra se jednim od najzahtjevnijih postupaka koje obavljaju medicinske sestre i tehničari. Bolesnik u hitnoj psihijatriji ispunjen je psihopatološkim doživljavanjima zbog kojih intenzivno pati i zbog kojih je životno ugrožen on sam ili netko iz njegove okoline. Poseban...
Zdravstvena zaštita i intervencijski modeli u skrbi djece s autizmom
Zdravstvena zaštita i intervencijski modeli u skrbi djece s autizmom
Brigita Šućurović Sušac
Autizam je neurorazvojni poremećaj, što uključuje poremećaj govora, percepcije, pažnje i motoričkih pokreta, i takvo stanje koje traje kroz cijeli život. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira autizam kao „skupinu poremećaja karakterističnih abnormalnim obrascima interakcije i komunikacije, kao i ograničenim, stereotipnim i ponavljajućim interesima i aktivnostima.“ Djeca sa autizmom se fizički ne razlikuju od djece koja ga nemaju. Prema izvorima, autizam je...
Zdravstvena zaštita majke i novorođečeta u postnatalnom periodu
Zdravstvena zaštita majke i novorođečeta u postnatalnom periodu
Marija Jajčević
Babinje, babine (lat.puerperium) je razdoblje nakon porođaja u kojem se žena privikava na ulogu majke, a njezin reproduktivni sustav vraća se u stanje u kojem je bio prije trudnoće. To je intezivno razdoblje ne samo za majku, nego i za novorođenče koje se mora prilagoditi novim i drugačijim uvjetima od onih u maternici. Briga za majke i novorođenčad uvijek je bila od iznimne važnosti u ljudskoj povijesti, a zaštita majki i djece u suvremenim organizacijama smatra se važnom za...
Zdravstvena zaštita trudnica, majki i djece
Zdravstvena zaštita trudnica, majki i djece
Katarina Žugaj
Trudnoća započinje oplodnjom te traje 280 dana (10 lunarnih mjeseci ili 40 tjedana). Trudnoća je velik psihosomatski događaj u životu žene. Trudnoća se dijeli na tri tromjesečja (1). U svakom tromjesečju događaju se tjelesne promjene koje zahtijevaju tjelesne prilagodbe. Kod žena dolazi do abnormalnih promjena i s fizičke i sa psihološke strane. Također, trudnoća zahtjeva promjene u svakodnevnom životu i promjene samih životnih navika. Žena se mora prilagoditi trudnoći te...

Paginacija