Paginacija

Zdravstvena njega bolesnika sa povišenom tjelesnom temperaturom
Zdravstvena njega bolesnika sa povišenom tjelesnom temperaturom
Vlasta Cerjak
Tjelesna temperatura je pokazatelj stanja topline organizma i rada vitalnih organa. Raspon normalne tjelesne temperature izmjerene aksilarno kreće se od 36 do 37C. Centar za regulaciju tjelesne temperature nalazi se u hipotalamusu. Promijenjene vrijednosti tjelesne temperature ukazuju na reakciju ljudskog organizma na štetne fizikalne, kemijske ili biološke čimbenike. Povišene vrijednosti tjelesne temperature smatraju se jednim od glavnih pokazatelja pojave različitih bolesti. Višak...
Zdravstvena njega bolesnika sa privremenim srčanim elektrostimulatorom
Zdravstvena njega bolesnika sa privremenim srčanim elektrostimulatorom
Andrea Gavran
Elektrostimulator srca je uređaj koji isporučuje pravilne električne podražaje do srca i time uspostavlja pravilan srčani ritam. Elektrostimulacija može biti privremena ili trajna te ovisi o hitnosti i težini stanja bolesnika. Privremeni srčani elektrostimulator se postavlja radi kratkotrajne potpore srca, odnosno dok se ne ukloni uzrok poremećaja rada srca. Zahvat se obavlja u operacijskoj sali pod lokalnom anestezijom. Indikacije za postavljanje privremenog srčanog...
Zdravstvena njega bolesnika sa sepsom
Zdravstvena njega bolesnika sa sepsom
Magdalena Družinec
Sepsa se kao pojam prvi puta spominje u Homerovo doba, prije dvije tisuće sedamsto godina. To je automatski odgovor organizma na infekciju uz prisutnost dvaju ili više simptoma koji su nastali kao rezultat infekcije. Prema uzroku, poznate su tri vrste sepse: Tranzitorna, intermentna i perzistentna. Također, poznata je bolnička i izvanbolnička te primarna i sekundarna sepsa. U primarne simptome sepse ubrajaju se: vrućica, groznica, tahipneja i tahikardija, također, sepsa može biti...
Zdravstvena njega bolesnika sa shizofrenijom
Zdravstvena njega bolesnika sa shizofrenijom
Ana Stanić
a obilježena je halucinacijama, deluzijama, apatijom i socijalnom disfunkcijom. Značaj ovog oboljenja ogleda se u tome što je od strane Svjetske zdravstvene organizacije prepoznata kao jednom od najčešćih psihijatrijskih bolesti i vodećim uzrokom invaliditeta. Simptome možemo podijeliti u dvije osnovne grupe i to pozitivne koji uključuju deluzije, halucinacije te poremećaje mišljenja i negativne simptome kao što su manjak motivacije, izostanak govora, angedonija i sl. Dijagnoza...
Zdravstvena njega bolesnika sa shizofrenijom
Zdravstvena njega bolesnika sa shizofrenijom
Lana Mutak
Kad se shizofrenija pojavi prvi put, bolesnici ne znaju što se s njima događa. Čuju glasove osoba koje nisu u prostoriji, vjeruju da ih druge osobe proganjaju i da im prijete, a noću ne nalaze mir. Često ne prepoznaju da je u osnovi tih doživljaja bolest. Članovi obitelji osoba koje pate od shizofrenije su zbunjeni, pitaju se bezbroj pitanja i traže informacije. Danas je psihijatrija znatno napredovala. Prije se pokušalo klasificirati psihičke bolesti na osnovi uzroka ili...
Zdravstvena njega bolesnika sa shizofrenijom
Zdravstvena njega bolesnika sa shizofrenijom
Valentina Brdarić
Shizofrenija je specifična bolest koja ima jedinstvene simptome. Prilikom prve pojave shizofrenije, bolesnici nisu sigurni što se događa. Čuju glasove nekih osoba koje se ne nalaze u prostoriji s njima, vjeruju da im te osobe prijete i proganjaju ih, a tijekom noći ne pronalaze mir. U većini slučajeva ne mogu prepoznati da se u tim doživljajima krije bolest. Članovi obitelji osoba sa shizofrenijom su zbunjeni, traže informacije koje bi mogle pomoći i postavljaju bezbroj pitanja....
Zdravstvena njega bolesnika sa shizofrenijom
Zdravstvena njega bolesnika sa shizofrenijom
Marko Katavić
Zdravstvena njega bolesnika sa shizofrenijom je vrlo zahtjevan proces u kojem je potrebno mnogo znanja i vještina medicinske sestre/tehničara. Uloga medicinske sestre/tehničara obuhvaća sestrinske dijagnoze, intervencije te načela rada kojih se moraju pridržavati kod zdravstvene njege bolesnika sa shizofrenijom. Planirane intervencije se tokom bolesti mogu mijenjati i prilagođavati promjeni zdravstvenog stanja pacijenta. Vrlo veliku ulogu u životu pacijenta sa shizofrenijom ima sama...
Zdravstvena njega bolesnika sa sistemskim lupusom
Zdravstvena njega bolesnika sa sistemskim lupusom
Branka Jukić
Sistemski lupus je sistemska, kronična, upalna autoimuna bolest koja zahvaća različite organe u tijelu, najčešće bubrege. Smatra se da nastanku bolesti pogoduju različiti čimbenici. Bolest češće zahvaća žene reproduktivne dobi. Bolest se prezentira različitim simptomima i znakovima stoga je teško postaviti dijagnozu. Trudnoća i njen ishod glavna su briga za većinu bolesnika. Rizik za egzacerbacijom bolesti u trudnoći i rizik gubitka ploda te prijevremenog poroda su viši,...
Zdravstvena njega bolesnika sa spondilodiscitisom
Zdravstvena njega bolesnika sa spondilodiscitisom
Marija Bećir
U Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ godišnje se hospitalizira gotovo 40 bolesnika sa spondilodiscitisom, poglavito muškaraca srednje i starije životne dobi. Bolesnici se hospitaliziraju tijekom cijele godine, a prosječno vrijeme hospitalizacije je mjesec dana. Simptomi i znakovi pneumonije najčešće se razvijaju se subakutno što nerijeko dovodi do zakašnjele dijagnoze, a ponekad i do razvoja komplikacija. Najčešće je zahvaćena lumbalna kralježnica. Uz...
Zdravstvena njega bolesnika sa srčanim zatajivanjem
Zdravstvena njega bolesnika sa srčanim zatajivanjem
Marija Grlić
Zatajivanje srca je jedan od najčešćih razloga smrtnosti u vrijeme današnjice. Kako bi boleesnik na vrijeme dobio potrebnu medicinsku pomoć važno je prepoznati simptome koji se pojavljuju, a to su umor koji se javlja prilikom izvođenja svakodnevnih životnih aktivnosti, razni oblici zaduhe te edemi koji se stvaraju periferno kao posljedica zastoja krvi, što za posljedicu ima nakupljanje vode u tkivima. Prevencija srčano-žilnih bolesti najviše ovisi o samom bolesniku, a sastoji se...
Zdravstvena njega bolesnika sa srčanim zatajivanjem
Zdravstvena njega bolesnika sa srčanim zatajivanjem
Ružica Lovrić
Zatajenje srca je klinički sindrom kod kojeg srce nije sposobno održavati srčani volumen potreban da zadovolji metaboličke potrebe i prilagodi venski povratak. Obično se povezuje sa simptomima poput dispneje, umora i zadržavanja tekućine, a rezultira čestim epizodama hospitalizacije. Srčano zatajenje važno je javnozdravstveno pitanje starijih ljudi kod kojih je prevalencija preko 23 milijuna osoba širom svijeta. Bolesti koje mogu dovesti do zatajenja srca vrlo su različite i...
Zdravstvena njega bolesnika sa srčanom dekompenzacijom
Zdravstvena njega bolesnika sa srčanom dekompenzacijom
Pero Martić
Neliječena dekompenzacija srca dovodi do letalnog ishoda. Preventivom, zdravstvenim odgojem, motivacijom i edukacijom populacije možemo pomoći u donošenju odluka koje doprinose promjenama loših životnih navika te na taj način spriječiti ili odgoditi pojavu dekompenzacije srca. U ovom radu prikazana je dekompenzacija srca, preventiva, specifičnosti zdravstvene njege oboljelih od dekompenzacije srca kroz najčešće sestrinske dijagnoze, sestrinsko medicinski problem, moguće...

Paginacija