Paginacija
-
-
Vidno perceptivne smetnje nakon stečenog oštećenja mozga i utjecaj na izvođenje okupacija
-
Doroteja Šaić Vidna percepcija ima glavnu ulogu u percepciji okoline, pa i u mozgovnoj kori najveće područje pripada procesiranju vidnih informacija. Vidno perceptivne smetnje su jedne od najčešćih perceptivnih smetnji nakon stečenog oštećenja mozga, a pri čemu su najčešći mehanizmi nastanka stečenog oštećenja mozga: traumatska ozljeda glave, moždani udar, hipoksično-hipotenzivno oštećenje mozga, encefalitis i tumori. U smetnje temeljne vidne percepcije pripadaju smetnje u percepciji:...
-
-
Virusi kao uzročnici karcinoma'
-
Morena Balen Karcinomi su danas najčešći uzročnici smrti kod ljudi. Oko 15-20% svih karcinoma ljudi
nastalo je doprinosom virusnih infekcija. Virusi kao obligatorni intracelularni paraziti imaju
ulogu kodiranja proteina koji reprogramiranjem signalnih puteva postaju odgovorni za
kontroliranje stanične smrti, diferencijacije, proliferacije te odgovaranje od strane imunosnog
sustava. Za nastanak tumora potrebno je međusobno djelovanje više povezanih čimbenika.
Virusi koji uzrokuju tumore...
-
-
Virusne infekcije u trudnoći
-
Brenda Oršuš Infekcije u trudnoći mogu uzrokovati brojni virusi koji se mogu prenijeti transplacentalno (intrauterino), tijekom poroda prolaskom kroz inficirani porođajni kanal (perinatalno), te nakon poroda (postnatalno). Najznačajniji uzročnici infekcija u trudnoći obuhvaćeni su kraticom TORCH koja uključuje: T (Toxoplasma gondii), O (ostali uzročnici: varicellazoster virus; VZV, parvovirus B19 i dr.); R (virus rubele), C (citomegalovirus; CMV) i H (herpes simpleks virus tip 1; HSV1 i tip...
-
-
Visok rizik za pad
-
Miro Miletić Pad je jedan od najčešćih neželjenih događaja kod hospitaliziranih bolesnika. Posljedice pada mogu produžiti vrijeme hospitalizacije, negativno djelovati na samopouzdnje bolesnika, otežati oporavak i povratak radnoj sposobnosti, a u nekim slučajevima padovi vode letalnom ishodu. Padovi su prvi uzrok iznenadne smrti u osoba iznad 75 godina. Oko 70% padova starih ljudi završava frakturom kosti, najčešće kuka. Polovicu tih događaja moglo se prevenirati. Pad bolesnika je i jedan od...
-
-
Visok rizik za pad
-
Martina Roganec Sigurnost bolesnika predstavlja zakonski propisan čimbenik kvalitete zdravstvenog sustava. Sigurnost pacijenata Svjetska zdravstvena organizacija definira kao „prevenciju, otklanjanje i unaprjeđenje zaštite od neželjenih događaja tijekom procesa zdravstvene skrbi“. Visok rizik za pad je stanje u kojem je povećan rizik za pad uslijed međudjelovanja osobitosti bolesnika i okoline. Pad se prema definicije Svjetske zdravstvene organizacije definira kao posljedica slučajnog odmaranja...
-
-
Visok rizik za pad
-
Sandra Novak Smještaj pacijenta u bolnicu predstvalja za njega nepoznatu okolinu, a udruženo sa strahom od ishoda bolesti poveća mogućnost nastanka neželjenog događaja. Pojava neželjenog događaja utječe na kvalitetu pružene skrbi, stoga bi zajedničkim intervencijama tima trebalo prevenirati pojavu neželjenog događaja.
Jedan od mogućih neželjenih događaja je i pad pacijenta za vrijeme hospitalizacije. Pad je vodeći uzrok ozljeđivanja kod starijih osoba koji može imati za posljedicu...
-
-
Vitalni znakovi
-
Renata Vuletić Vitalni znakovi su odraz životnih funkcija organizma. U vitalne znakove ubrajamo tjelesnu temperaturu, puls, disanje, krvni tlak i bol. Tjelesna temperatura je pokazatelj stanja topline organizma. Visina temperature tijela mijenja se tijekom dana, ali ne više od 0,5 ºC, izuzev u febrilnim stanjima. Puls je periodično otkucavanje koje se osjeti kao podizanje i spuštanje krvne žile. Procjena pulsa obuhvaća prosuđivanje frekvencije, ritma, punjenosti, veličine amplitude i elastičnosti...
-
-
Vitalni znakovi te specifičnosti neinvazivne procjene kod sportaša
-
Anamaria Grgić Vitalni znakovi su tjelesni pokazatelji vitalnih funkcija za održavanje života čovjeka. Pod vitalne znakove ubrajaju se tjelesna temperatura, puls, krvni tlak, disanje te prema nekim autorima i bol. Tjelesna temperatura označava toplinu organizma. Tjelesna temperatura mjeri se kako bi izrazili toplinu tijela, a mijenja se tijekom cijelog dana. Razlika u temperaturi tijela ne bi smjela biti veća od 0.5 stupnjeva Celzijusa tijekom dana. Puls je periodično otkucavanje koje se očituje kao...
-
-
Vitamin D i COVID-19- nova saznanja u prevenciji i liječenju
-
Marija Rumenčić Trenutna pandemija COVID-19 je međunarodni javnozdravstveni problem. Došlo je do brzog napretka u onome što znamo o SARS-CoV-2 virusu, načinu na koji inficira stanice i uzrokuje bolest te kliničkim karakteristikama bolesti. Zbog njegovog brzog prijenosa, pojačan je sustav nadzora nad oboljelima u zemljama diljem svijeta prema preporukama WHO uključujući uspostavljanje timova za brzu reakciju i poboljšanje kapaciteta nacionalnog laboratorijskog sustava. U posljednje vrijeme mnogo se...
-
-
Vitamin D i bolesti
-
Ema Kolarek Ovim preglednim radom istražene su najnovije spoznaje o vitaminu D koji predstavlja sve veće područje interesa u svijetu nutricionizma. Premala svijest o nedostatku tog vitamina postaje sve veći pandemijski problem te se javljaju potrebe za riješavanjem ovoga javnozdravstvenog problema. Sve je više medicinskih istraživanja o vitaminu D jer on predstavlja hormon koji utječe na mnoge procese u našem organizmu. Najvažniji put unosa vitamina D je endogenim putem, apsorpcijom sunčevih...
-
-
Vitamin D, koja je zapravo optimalna dnevna doza?
-
Tijana Svržnjak Vitamin D jedan je od najvažnijih hormona za ljudsko zdravlje. U 17. stoljeću znanstvenici su prvi puta počeli pisati o rahitisu kao o bolesti kostiju koja nastaje zbog nedostatka kalcija, no nisu znali koju su njezini uzroci te kako se liječi. Rahitis je bolest kostiju tijekom razvoja zbog poteškoća u mineralizaciji, zbog nedostatka kalcija i fosfora. Tijekom godina istraživanja ustanovljeno je da na to znatno utječe zemljopisni čimbenik. Ljudi koji su živjeli u područjima...
-
-
Vitamini - biokemijska funkcija i standardni laboratorijski postupci određivanja vitaminskog statusa
-
Ivona Tomić Vitamini su esencijalni za uspješan rad i razvoj organizma. To su spojevi male molekulske mase različitih kemijskih struktura i svojstava. Organizam ih djelomično može proizvoditi te ih je potrebno unositi hranom. Prema njihovim hidrofilnim i lipofilnim svojstvima svrstavaju se u dvije skupine: vitamini topljivi u vodi (hidrosolubilni) i vitamini topljivi u mastima (liposolubilni). U mastima su topljivi vitamini A, D, E i K, a u vodi tiamin (B1), riboflavin (B2), niacin (B3), pantotenska...
Paginacija
