Moždana aneurizma je abnormalno proširenje stijenke krvne žile. Uz aortu, najčešće nastaju na moždanim arterijama. Vrlo ozbiljno stanje koje svojim mogućim prsnućem vitalno ugrožava pacijenta. Aneurizma se može otkriti i slučajno, u sklopu dijagnostičke obrade, a može se prezentirati znakovima i simptomima kompresije okolnih struktura mozga koji nastaju njezinim rastom. Najčešće se postojanje aneurizme otkrije njezinom rupturom. Aneurizme variraju od mikroaneurizmi do onih gigantskih, a najčešće su na arterijama prednje moždane cirkulacije. Češće nastaju kod žena, a faktori rizika su hipertenzija, pušenje, arteroskleroza, srednja životna dob Dijagnoza se postavlja uzimanjem anamneze, detaljnog neurološkog statusa te uz pomoć radioloških pretraga. Zlatni standard za otkrivanje moždane aneurizme je angiografija krvnih žila mozga. Napretkom medicine omogućena je rana dijagnostika čime je uvelike povećana stopa izlječenja. Liječenje se najčešće sastoji od kirurškog zahvata što podrazumijeva kraniotomiju i postavljanje posebno konstruiranog, titanskog klipa na vrat aneurizme čime se postiže njezino isključivanje iz cirkulacije, a samim tim i preveniraju brojne moguće komplikacije. Osim toga, aneurizma se može liječiti i endovaskularnim putem, Seldingerovom metodom kroz femoralnu arteriju, uz uporabu kontrasta, pristupi se aneurizmi u koju se postavi klupko žica (eng. coil). Psihofizička priprema pacijenta, kao i planiranje zdravstvene njege, započinje postavljenom dijagnozom moždane aneurizme. U zdravstvenom timu važno mjesto zauzima medicinska sestra koja uz postelju pacijenta provodi najviše vremena te provodi stalnu zdravstvenu njegu, često prva uočava promjene u pacijentovom stanju te prepoznaje simptome i znakove komplikacija bolesti. Intervencije u zbrinjavanju pacijenta sa moždanom aneurizmom su mnogobrojne i specifične, a zahtijevaju znanje, stručnost, kompetentnost i holistički pristup.