Perfekcionizam je vrlo složen fenomen u kontekstu ljudskog djelovanja, pa tako i sporta. Osobe za koje se smatra da su perfekcionisti mogu imati odlične osobine što se tiče rada, u vezi planiranja, postavljanja ciljeva i težnji prema izvrsnosti, bilo to u sportu ili nekom drugom području, ali slične osobe mogu biti iznimno opterećene zbog svog perfekcionizma, postavljati si nerealne ciljeve ili pak biti do te mjere opterećene „savršenstvom“ da odustanu i od realnih ciljeva koje su si postavili zbog toga što ne prihvaćaju pogreške, čije ispravljanje vodi ka uspjehu. Nadalje, takvi pojedinci obično rade metodično, sistematično, naporno, s posvećenošću detaljima i, ako je potrebno, do iznemoglosti. Cilj ovog završnog rada je osvrnuti se na pozitivne i negativne aspekte perfekcionizma u sportu, te vidjeti kako oni utječu na iskustvo samog sportaša, iz njegove perspektive, ali i perspektive drugih. Nakon uvoda spomenut će se ponešto o samom sportu, psihologiji sporta i definiciji perfekcionizma, kroz povijest i danas. Nakon toga biti će riječi o konkretnim upitnicima kojima se procjenjuje razina perfekcionizma kod pojedinca, to jest mjerama perfekcionizma, koje sadrže različita poimanja perfekcionizma u smislu njegovog mjerenja i procjenjivanja. Zatim slijedi bitan opis perfekcionizma kroz višedimenzionalne modele, kojih ima više, ali su oni na kraju svedeni na hijerarhijski model koji objedinjuje pozitivne i negativne aspekte perfekcionizma u adaptivni i neadaptivni perfekcionizam, točnije perfekcionističke težnje (PT) i perfekcionističku zabrinutost (PZ). Zatim slijedi konkretniji osvrt na perfekcionizam vezan direktno uz sport, njegove pozitivne aspekte, pozitivne fenomene i misli koje uzrokuje, kao što su uronjenost i nada, te negativne aspekte i njihove posljedice i pogled na to kako se ova dva aspekta vrlo često isprepliću čineći tzv. „dvosjekli mač“. Također će biti pružen osvrt na to kako perfekcionizam utječe na sportaše prije, za vrijeme i poslije natjecanja, vezano uz anksioznost i druge misaone procese. Na kraju slijedi zaključak na temelju svega iznesenog i obrađenog u radu.