Sažetak | Mediteranska je prehrana jedan od najpoznatijih prehrambenih obrazaca. Načela mediteranskog obrasca prehrane razvila su se prije više od 5000 godina, pod utjecajem različitih kultura i civilizacija na Mediteranskom podneblju. Ističe se kao jedna od najboljih prehrana na svijetu te je od strane UNESCO-a priznata kao nematerijalna kulturna baština čovječanstva 2010. godine. Time se doista pokazala kao zlatni standard pravilne prehrane. Obiluje sezonskim voćem, povrćem, začinima i biljem, a kao glavni predstavnik ističe se maslinovo ulje. Mediteransku prehranu karakterizira obilje hranjivih tvari za koje su dokazani brojni povoljni učinci u liječenju bolesti poput pretilosti, šećerne bolesti, bolesti kardiovaskularnog sustava i brojnih drugih. Američkom znanstveniku Ancelu Keysu, koji je prvi ukazao na korelaciju između kardiovaskularnih bolesti i prehrane, pripisuje se otkriće zdravstvenih dobrobiti mediteranske prehrane. Osim zdravstvenih dobrobiti, mediteranska prehrana pokazuje pozitivne učinke i na starenje. Evoluirala je u obrazac prehrane u koji su integrirani hrana, kultura, ljudi, okoliš i održivost, te je prepoznata ne samo kao najzdraviji prehrambeni obrazac, već i onaj s najmanjim utjecajem na okoliš. Istraživanja pokazuju kako se zdravim pojedincima uvelike poboljšala krvna slika i hormonske funkcije organizma. Mediteranska je prehrana više od prehrambenog obrasca te uključuje preporuke za redovitu tjelesnu aktivnost i odmor te smanjenje stresa s ciljem sprječavanja bolesti koje mogu biti izbjegnute pravilnim hranjenjem. Pravilna, individualno prilagođena prehrana te redovita tjelesna aktivnost, uz odgovarajuću farmakoterapiju temelj su skrbi o šećernoj bolesti. Osobi oboljeloj od šećerne bolesti preporučuje se slijediti principe mediteranske prehrane, a osoblju koje skrbi o oboljelima proći edukacije, odnosno zdravstveni odgoj, kako bi im pristupili na odgovarajući način. |