Maligne bolesti, odnosno karcinomi, predstavljaju jedan od vode ih uzroka smrti u svijetu i postaju sve ve i javnozdravstveni problem. Porast stope obolijevanja može se pripisati nekoliko faktora, uklju uju i starenje stanovnibtva, promjene u na inu života, izloženost kancerogenima i genetiku. Karcinomi ne samo da uzrokuju zna ajan mortalitet, ve i ozbiljno optere uje zdravstveni sustav zbog visokih trobkova lije enja, posebno u kasnijim fazama bolesti. Također, pacijenti koji se uz pomo terapije izlije e, suo avaju se sa dugotrajnim posljedicama lije enja i potrebom za trajnim medicinskim pra enjem. Prevencija, rano otkrivanje i efikasno lije enje od klju nog su zna aja u smanjenu smrtnosti i poboljbanju kvalitete života oboljelih. Edukacija o faktorima rizika, kao bto su pubenje, alkohol, nezdrava prehrana i fizi ka neaktivnost uz preventivne programe imaju krucijalnu ulogu u kontroli birenja malignih bolesti. Rad s citostaticima je veoma savjestan te ozbiljan posao, te su medicinske sestre na odjelima za onkologiju posebno osposobljene za taj rad. Priprema citostatika obavlja se u posebnim prostorijama sa ventilacijom, koji se nazivaju digestori. Bolesnici koji boluju od malignih bolesti mogu se lije iti kirurbkim zahvatima, kemoterapijom, radioterapijom i pomo u radioterapije. Sve navedene metode lije enja mogu se koristiti u kombinaciji, ali mogu se koristiti i zasebno, pri emu svaka nosi određene nuspojave. Naj eb a terapija za lije enje malignih bolesti je kemoterapija, koja uzrokuje i najvibe nuspojava. Kemoterapijski lijekovi ciljaju maligne stanice, ali zbog sistemske primjene pogođene su i zdrave stanice, bto uzrokuje rizik od komplikacija poput dehidracije, infekcije, alopecije, sinkope, vrtoglavice i ozljeda. Nuspojave poput febrilne neutropenije, anemije, mu nine, povra anja, dijareje, alopecije, nesanice, umora, promjena na koži i noktima, bola te smanjenja fertiliteta mogu zna ajno narubiti kvalitetu života pacijenata, bto ini zdravstvenu njegu onkolobkih bolesnika vrlo važnom. Pojava komplikacija i nuspojava ini rad s pacijentima zahtjevnijim. Zbog toga je važna uloga medicinskih sestara u edukaciji pacijenata, prepoznavanju rizi nih faktora, nuspojava i komplikacija. Važno je posvetiti vrijeme pacijentima kako bi se sprije ile nuspojave te zajedno s pacijentom planirati i provoditi željeni ishod lije enja. Pojava ozbiljnih nuspojava može dovesti do odgađanja ili zaustavljanja lije enja, bto omogu ava napredovanje bolesti i skra uje život pacijenta. Kako bi se postigla kvalitetna zdravstvena njega, važno je planirati i provoditi sestrinske intervencije prema postavljenim dijagnozama i željenim nam ciljevima.