Sažetak | Bolesti kralješnice postale su bolest modernog doba i direktna su posljedica „sjedilačkog“ načina života. Pretpostavlja se da oko 80% pučanstva u tijeku života bar jednom oboli od cervikalnog ili lumbalnog bolnog sindroma Križobolja i lumboishialgija se uz bolesti kardiovaskularnog sustava ubrajaju među najučestalije probleme vezane uz zdravlje. Glavni simptom bolnih sindroma kralješnice je bol, koja se razlikuje po intenzitetu, vremenu trajanja, lokaciji i vrsti. S obzirom na podrijetlo i distribuciju tegoba koje su prisutne, bolne sindrome dijelimo na vertebralne i vertebrogene sindrome kralješnice. Osim mehanizama, na doživljaj boli djeluju i psihološki i sociokulturalni mehanizmi. Pravu mjeru zdravstvenog stanja ne čini samo prisutnost bolesti, nego i stupanj funkcionalne (ne)sposobnosti. Funkcionalna sposobnost podrazumijeva sposobnost pojedinca za obavljanje svih svakodnevnih aktivnosti koje osiguravaju primjereno kvalitetno življenje,
Cilj ovog istraživanja je opisati bolne sindrome kralješnice, opisati doživljaj boli kod pacijenata s takvim tegobama, njihov način suočavanja sa boli, te koliko bol utječe na njihovu funkcionalnu sposobnost. Istraživanje je provedeno u Općoj bolnici ˝Dr. Ivo Pedišić“, u Sisku, na odjelu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. U istraživanju je sudjelovalo 66 sudionika, od kojih su 30 bili muškarci, a 36 žene. Prosječna životna dob sudionika je bila 49 godina. Sudionici istraživanja su se razlikovali po nekim sociodemografskim i nekim varijablama zdravstvenog stanja. Varijable koje su ispitivane su intenzitet boli, strategije suočavanja sa boli i funkcionalna sposobnost kod sudionika.
Dobiveni rezultati istraživanja su pokazali dosta visok intenzitet boli kod sudionika. Najčešće korištene strategije suočavanja s boli su bile: samoohrabrivanje, povećanje aktivnosti, bolno ponašanje, molitva/nada te skretanje pozornosti. Strategije suočavanja s boli kao što su reinterpretacija i katastrofiranje sudionici su manje koristili. Iako su se žene češće koristile strategijama suočavanja s boli koje se u literaturi navode kao efikasne, to u konačnici nije rezultiralo i manjim intenzitetom boli kod njih. Funkcionalne sposobnosti sudionika su bile srednjih vrijednosti, iako su sudionici svoj intenzitet boli iskazali ocjenom 7 na VAS-u.
Ključne riječi: |