Sindrom sagorijevanja predstavlja stanje fizike, emocionalne i mentalne iscrpljenosti uzrokovane dugotrajnim i intenzivnim stresom na radnom mjestu, a posebice je prisutan među medicinskim sestrama u hitnoj medicinskoj slu~bi zbog visoke razine odgovornosti i izlo~enosti stresnim situacijama. Cilj: Identificirati prevalenciju i imbenike rizika sindroma sagorijevanja s naglaskom na specifine uvjete rada u djelatnosti hitne medicine. Metode: U istra~ivanju je sudjelovalo 77 medicinskih sestara i tehniara zaposlenih u KB Dubrava i KBC Zagreb. Istra~ivanje se provelo koribtenjem strukturiranog upitnika za procjenu razine sagorijevanja i dodatnih stavki za prikupljanje demografskih podataka, radnog optereenja, međuljudskih odnosa na radu i pristupanja podrbci. Analiza dobivenih rezultata provela se raunalnim programom IBM SPSS Statistics 23. Rezultati: Nije pronađena statistiki znaajna povezanost između duljine radnog sta~a i razine sindroma sagorijevanja (r = 0,09; p = 0,46). Pronađena je statistiki znaajna negativna povezanost između razine sindroma sagorijevanja i percipirane podrbke od strane kolega i nadređenih (r = -0,41; p < 0,01). Nije pronađena statistiki znaajna povezanost između dobi i razine sindroma sagorijevanja medicinskih sestara na OHBP-u (r = -0,02; p = 0,87). Nije pronađena statistiki znaajna razlika u razini sindroma sagorijevanja između medicinskih sestara na OHBP-u ovisno o nainu rada (t = -0,45; df = 73; p = 0,66). Nije pronađena statistiki znaajna razlika u razini sindroma sagorijevanja medicinskih sestara na OHBP-u između KBCa Zagreb i KB Dubrava (t = 0,47; df = 73; p = 0,64). Zakljuak: Sindrom sagorijevanja je vrlo rasprostranjen među medicinskim sestrama i tehniarima zaposlenim u hitnoj slu~bi. Kako sindrom izgaranja psihiki, ali i fiziki utjee na organizam, va~no je na vrijeme prepoznati njegovo nastajanje prije nego bto ozbiljno nabteti zdravlju i svakodnevnim aktivnostima osobe, te poka~e bilo kakve negativne posljedice na kolege, pacijente i cjelokupnu organizaciju.