Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Alzheimerova bolest jedan je od 10 vodećih, globalnih uzroka smrti među populacijom starijom od 65 godina života. S obzirom na produljenje životnog vijeka, predviđa se da će brojka oboljelih i dalje rasti te da će se kroz 30 godina broj oboljelih utrostručiti ukoliko se na nacionalnoj razini ne utvrde preventivne mjere kojima je glavni cilj smanjenje razmjera i utjecaja demencija na cjelokupni zdravstveni sustav. Alzheimerova bolest najučestaliji je uzrok demencije s visokom stopom incidencije i smrtnosti u osoba starijih od 65 godina. Alzheimerova bolest je multifaktorijalna bolest koja može napredovati godinama prije nego li se uspostavi njezina dijagnoza. Intenzitet propadanja kognitivnih funkcija i samim time težina simptoma ovise o dobi, spolu i vodećim uzrocima bolesti. S porastom životne dobi simptomi postaju agresivniji, kognitivne funkcije rapidno propadaju i kroz kratko vrijeme oboljeli postaju nesposobni za samostalni život te u potpunosti postaju ovisni o svojim bližnjima. Put do postavljanja dijagnoze je dug i složen proces u kojem se ponajprije moraju ukloniti svi drugi mogući uzroci gubitka kognitivnih funkcija. Kako bolest ne možemo izliječiti niti spriječiti daljnji gubitak kognitivnih funkcija, naglasak u liječenju oboljelih stavlja se na osiguravanje najvišeg stupnja kvalitete života kroz očuvanje dostojanstva i integriteta pacijenta, pomoć pacijentu u zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba koje su ključne i neophodne za život te emocionalno i mentalno zdravlje oboljelih. Zdravstvena njega pacijenta s Alzheimerovom bolesti mora se temeljiti na multidisciplinarnom pristupu medicinskih sestara kroz stvaranje individualnog plana liječenja u kojem će sve planirane intervencije biti provedene u skladu s potrebama pacijenta.