Sažetak | Invazivni kardiolobki postupci, s obzirom na kompleksnost izvedbe, zahtijevaju psihi ku i fizi ku pripremu pacijenta koja bi trebala biti na visokoj razini. To se naro ito odnosi na vrijeme prije samog izvođenja postupka gdje se bolesnika treba uputiti u to bto e se raditi i bto se od njega, tijekom izvođenja postupka, o ekuje. Nakon provedenog invazivnog postupka, klju ne su intervencije medicinske sestre koje se odnose na pra enje stanja bolesnika, njegovih vitalnih znakova te izgled ubodnog mjesta. Naj eb a mjesta punkcije kod invazivnih kardiolobkih postupka su arterije radialis, femoralis, rjeđe arterije ulnaris ili brachialis. Odabir mjesta punkcije ovisi o preferencijama lije nika, planiranom dijagnosti ko – terapijskom postupku te o specifi nostima pojedinog pacijenta. Za primjerice, elektrofiziolobke postupke u kardiologiji naj eb e se koriste femoralne vene i arterije, za razliku od koronarne angiografije, gdje se danas naj eb e koristi radijalni pristup. Efikasno upravljanje ubodnim mjestom nakon invazivnih kardiolobkih postupaka klju no je za spre avanje komplikacija i osiguranje brzog oporavka pacijenata. Prevencija krvarenja uklju uje primjenu manualne ili mehani ke kompresije te pra enje hemostaze. Kontrola infekcija oslanja se na asepti ke tehnike, pravilnu njegu ubodnog mjesta, i pravovremenu antibiotsku terapiju. Edukacija pacijenata o odr~avanju mjesta uboda i prepoznavanju znakova komplikacija zna ajno doprinosi sigurnom oporavku. Hitna intervencija kod komplikacija, kao bto su krvarenje ili infekcija, zajedno s potencijalnim kirurbkim zahvatima u ozbiljnijim slu ajevima, osigurava optimalne ishode. Integriran pristup koji obuhva a prevenciju, edukaciju i pravovremenu intervenciju klju an je za smanjenje rizika i poboljbanje kvalitete skrbi nakon ovih zahvata. |