Poremećaj konzumiranja alkohola prevladavajuće je psihijatrijsko stanje u velikom broju svjetskih zemalja, koje karakteriziraju problematični i nezdravi obrasci konzumiranja alkohola. To je dobro poznat poremećaj koji obuhvaća širok spektar simptoma i ponašanja povezanih s zlouporabom alkohola. Zlouporaba alkohola povezana je s brojnim društvenim, ekonomskim i zdravstvenim problemima. Procjene se razlikuju, ali upućuju na to da je do 40% pacijenata doživjelo komplikacije zlouporabe alkohola. Iako patogeneza poremećaja ovisnosti o alkoholu nije točno poznata, smatra se da nekoliko čimbenika doprinosi njegovom razvoju. To uključuje utjecaje okoline, kao što je kućno okruženje, interakcije s vršnjacima, genetske čimbenike, razinu kognitivnog funkcioniranja i određene postojeće poremećaje osobnosti. Alkohol je sedativ i blagi anestetik. Vjeruje se da aktivira centre za zadovoljstvo ili nagrađivanje u mozgu potičući otpuštanje neurotransmitera kao što su dopamin i serotonin. Alkohol stvara osjećaj ugode, opuštenosti, dezinhibicije i euforije. Ovi osjećaji su popraćeni fiziološkim promjenama kao što su crvenilo, znojenje, tahikardija i povišenje krvnog tlaka, vjerojatno zbog stimulacije hipotalamusa i povećanog otpuštanja simpatomimetičkih amina i hipofizno-nadbubrežnih hormona. Posljedice alkoholizma nadilaze puku ovisnost; poremećaj može stvoriti pustoš u životima obitelji, prijatelja i dovesti do poteškoća u međuljudskim i profesionalnim odnosima. Alkoholičari nikada sami ne traže pomoć. Intervencije medicinske sestre su usmjerene na pacijenta te se temelje na rutinskoj skrbi, a cilj je poboljšati zadovoljstvo pacijenata jačanjem svijesti o uslugama sestrinstva i provođenjem pažljivih ciljanih usluga.