Radioterapija je grana medicine koja koristi ionizirajuće zračenje u liječenju onkoloških bolesnika. Njezinim razvojem pojavila se potreba za preciznijim vođenjem i verifikacijom isporuke zračenja. Ovdje je primjenu pronašlo medicinsko oslikavanje, odnosno terapija vođena slikom ili slikovno vođena radioterapija (IGRT). Njen razvoj započeo je u drugoj polovici 20.st., na uređaju za telekobaltnu terapiju (TCT). Uvođenjem linearnih akceleratora u praksu kreću istraživanja o učestalosti provjera. Daljnji razvoj bazirao se na olakšanju i jednostavnosti korištenja sve do otkrića EPID-a, što se smatra početkom modernog IGRT-a. Današnji IGRT služi se svim dostupnim dijagnostičkim uređajima u svrhu vođenja terapije, uključujući: RTG, CBCT, CT, MR, UZV itd. Zbog mogućnosti praćenja u stvarnom vremenu, idealna je metoda za liječenje tumora u područjima fizioloških kretanja. Različite publikacije predlažu određene zahtjeve koje IGRT tehnologija mora zadovoljiti kako bi se mogla koristi u praksi. Također navode se razine kompleksnosti, koji sežu od najjednostavnije razine 1 do najkompleksnije razine 3. Za siguran rad i točnost uređaja potrebno je provoditi kontrolu kvalitete koja sliči onima u dijagnostičkoj radiologiji. IGRT nije metoda bez mana, moguće su greške i poteškoće u radu te kao osnovni nedostatak isporučuje dodatnu dozu zračenja na pacijenta. Veliku ulogu u održavanju kvalitete i samom provođenju IGRT-a imaju radiološki tehnolozi. Uvođenjem dodatnih, modernih tehnologija u medicini i sukladno tomu osuvremenjivanjem programa izobrazbe dolazi do usavršavanja struke, što uvelike doprinosi kvaliteti terapije. Budućnost IGRT-a ovisi o napretku radiološke tehnologije, a u tu priču polako dolazi i umjetna inteligencija koja može dodatno olakšati i unaprijediti provođenje IGRT-a i radioterapije općenito.