Sažetak | Karcinom želuca je jedan od najčešćih karcinoma na svijetu. Četvrti najčešći karcinom, te drugi vodeći uzrok smrti diljem svijet, sa visokom stopom smrtnosti i stopom preživljenja manjim od 20%. Etiologija raka želuca nije još u potpunosti jasna. Najčešće spominjani rizični čimbenici u literaturi su: kronična infekcija mukoze sa Helicobacter pylori, konzumacija soli i hrane koja je konzervirana solju, pretilost, pušenje, obiteljska sklonost i nedostatak fizičke aktivnosti. Primarni maligni tumori želuca javljaju se u više oblika: najčešći je adenokarcinom s oko 90% učestalosti, limfomi čine manje od 10% želučanih malignih tumora i gastrointestinalni stromalni tumori (GIST) koji nastaju iz različitih stromalnih stanica u probavnom sustavu i čine najveću skupinu probavnih neepitelnih tumora koji su prilično rijetki. Sekundarni tumori (metastatski) najčešće su metastaze tumora dojke, a zatim slijede melanom, pluća, ovarij, jetra i kolon. Predmaligna stanja karciboma želuca su: kronični atrofični gastritis, intestinalna metaplazija, želučana displazija, želučani polipi i želučani ulkus. Cilj ovog rada je utvrditi postoje li geografske razlike u incidenciji i mortalitetu od karcinoma želuca u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2001. do 2013. godine. Usporediti dobno-standardizirane stope incidencije i mortaliteta (standardizirane na europsku standardnu populaciju) karcinoma želuca hrvatskih županija u razdoblju od 2001. do 2013. godine. Ovisno o geografskom položaju županija, županije su podijeljene na kontinentalne i primorske. Stope incidencije standardizirane na Europsku populaciju (1974.) za županije kontinentalne Hrvatske se nalaze u rasponu od 14,7/100.000 (Bjelovarsko-bilogorska županija) do 25,5/100.000 (Međimurska županija). Stope mortaliteta za županije kontinentalne Hrvatske se nalaze u rasponu od 12,9/100.000 (Grad Zagreb) do 22,3/100.000 (Međimurska županija). Stope incidencije za županije primorske Hrvatske se nalaze u rasponu od 10,4/100.000 (Šibensko-kninska županija) do 15,7/100.000 (Ličko-senjska županija). Stope mortaliteta za županije primorske Hrvatske se nalaze u rasponu od 8,8/100.000 (Šibensko-kninska županija) do 12,8/100.000 (Ličko-senjska županija). Stopa incidencije za kontinentalnu Hrvatsku iznosi 18,8/100.000, a za primorsku Hrvatsku 12.4/100.000. Stopa mortaliteta za kontinentalnu Hrvatsku iznosi 16,2/100.000 dok za primorsku Hrvatsku iznosi 10,5/100.000. Stope incidencije i mortaliteta od 2001. do 2013. u primorskoj Hrvatskoj su niže od stopa u kontinentalnoj Hrvatskoj. Stope i incidencije i mortaliteta pokazuju trend pada, kako u kontinentalnoj, tako i u primorskoj Hrvatskoj. Ovaj rad je pokazao da u Hrvatskoj postoje statistički značajne razlike među županijama u incidenciji i mortalitetu, odnosno da postoje geografske razlike u incidenciji i mortalitetu od karcinoma želuca u Republici Hrvatskoj, a koje bi mogle biti rezultat različitog načina prehrane i stila života u županijama kontinentalne te primorske Hrvatske. |