Bol je neugodno osjetilno ili emotivno iskustvo nužno za zaštitu organizma od oštećenja, te fiziološki simptom koji upozorava na to da će nastati ili su nastali patofiziološki procesi koji mogu oštetiti organ i organizam. Definira se kao peti vitalni znak i time naglašava kolika je važnost boli kao simptoma, te da je vrlo važan zdravstveni problem koji može umanjiti i oslabiti kvalitetu života. Radi toga moraju se otkriti uzroci nastanka boli, putovi prijenosa bolnog podražaja, patofiziološka zbivanja u organizmu i način liječenja boli. Razlikujemo akutnu bol, kroničnu bol koja nije uzrokovana zloćudnom bolešću i kroničnu bol uzrokovanu zloćudnom bolešću. Stalna kronična bol, utječe na fizičke i psihosocijalne funkcije koje značajno narušavaju kvalitetu života, te mogu dovesti do razvoja depresije, anksioznosti, raznih poremećaja ili gubitka kognitivnih sposobnosti. Bol uzrokovana zloćudnom bolešću je oblik kronične boli, koja se javlja u završnoj fazi neke teške bolesti. Često je ona prvi simptom koji upućuje pacijenta da zatraži liječničku pomoć. Liječenje kronične boli planira se na temelji pravilne procjene boli. U procjeni boli moraju biti određeni fizički, psihički i psihosocijalni činioci, ponašanje bolesnika i utjecaj boli na normalne životne funkcije. U liječenju kronične boli koriste se i fizioterapijske, psihologijske i farmakoterapijske metode liječenja. U ovom radu opisan je prikaz kronične boli kao izuzetno veliki problem koji je prisutan kod onkoloških bolesnika, kako u borbi za produženje tako i za kvalitetu njihova života, te prikaz fizioterapijske procijene boli i postupci koji se koriste u liječenju s ciljem olakšanja svakodnevnih aktivnosti pacijenta, te u krajnjem slučaju ublažavanja simptoma uzrokovanih tom zloćudnom boli.