Sažetak | Suvremeno radno okruženje zahtijeva odgovarajuće radne uvjete. Za vrijeme rada radnik je izložen različitim naporima i stresorima. Buka u radnom okruženju jedan je od glavnih i najčešćih stresora na poslu što rezultira bezbrojnim zdravstvenim izazovima, uključujući fiziološke i psihološke učinke na dobrobit. Bolnice su mjesta gdje pojedinci mogu iskusiti visoku razinu buke. Pacijenti i zdravstveni djelatnici mogu biti izloženi visokim razinama buke i nelagode. Izloženost nesigurnim razinama buke može utjecati na dobrobit pacijenta i produktivnost zdravstvenog osoblja. Cilj istraživanja: Utvrditi izvore buke i povezane štetne učinke sa stajališta medicinskih sestara na intenzivnoj njezi, ispitati razlike u percepciji buke unutar i izvan JIL – a prema demografskim varijablama i varijablama koje se odnose na posao, ispitati razlike u subjektivnoj, emocionalnoj, fiziološkoj percepciji i radnom učinku prema demografskim varijablama i varijablama koje se odnose na posao te ispitati povezanost buke unutar i izvan JIL – a sa subjektivnom, emocionalnom, fiziološkom percepcijom i radnim učinkom Ispitanici i metode: Uzorak istraživanja obuhvatio je 100 medicinskih sestara zaposlenih na odjelima intenzivnog liječenja (KB Merkur, Opća bolnica „dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod, Opća bolnica Pula). Alat za prikupljanje podataka sastojao se od tri dijela upitnik. Prvi dio odnosio se na osobno - profesionalne karakteristike. U drugom dijelu ocijenjen unutarnji i vanjski izvori buke iz perspektive medicinskih sestara. Treći dio procijenio je učinak buke na četiri domene: fiziološke, emocionalnu, subjektivnu percepciju i radni učinak. Podaci su statistički analizirani pri čemu se koristila deskriptivna statistička metoda. Rezultati: Kolmogorov Smirnov test korišten je za testiranje utjecaj buke unutar i izvan JIL – a, subjektivne, emocionalne i fiziološke percepcije i radnog učinka te se pokazao značajnim (P < 0,05). Rezultati su pokazali kako postoji značajna razlika u percepciji buke unutar jedinice JIL – a prema vrsti ustanove zaposlenja (Mann Whitney test; P = 0,006) i mjesta zaposlenja (Mann Whitney test; P = 0,006), Značajna razlika postoji i prema broju kreveta (Kruskal Wallis test; P = 0,017), te se pokazalo kako je značajno veći utjecaj buke kod ispitanika koji rade i jutarnje smjene i u smjenskom su radu u odnosu na ispitanike koji su samo u smjenama (P = 0,006). Rezultati četiri domene (subjektivni percepcija, emocije, fiziološka i radni učinak) su imali značajan odnos sa stopom zauzetosti kreveta, vrstom JIL-a i broj kreveta (P < 0,05). Također, rezultati domene učinka imali su značajan odnos s radnim iskustvom, stopa zauzetosti kreveta i vrsta smjene (P < 0,05). Zaključak: Budući da je buka prijetnja zdravlju i ometa pacijente i osoblje JIL-a, vjerujemo da treba osmisliti odgovarajuće strategije za smanjenje njegovog utjecaja. |