Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, koronarne bolesti srca vodeći su uzroci pobola stanovništva diljem svijeta. Napredak suvremene tehnologije, razvoj medicine i gospodarstva nakratko je usporio trend porasta oboljelih. Sve veći broj čimbenika rizika, porast stope smrtnosti i porast incidencije srčanih oboljenja predstavlja globalan javnozdravstveni problem, posebice u nerazvijenim zemljama trećeg svijeta. Prevencija koronarnih bolesti srca kroz rane nacionalne programe, screeninge i redovite sistematske preglede najučinkovitija je mjera zaštite, unaprjeđenja zdravlja i smanjenja opterećenja zdravstvenog sustava unutar kojeg se pacijenti liječe. Akutni infarkt miokarda jedna je od vodećih koronarnih bolesti srca koja nastaje kao posljedica opstrukcije koronarne arterije. U radu su opisani vodeći rizični čimbenici za nastanak infarkta miokarda, etiologija i patofiziološki mehanizmi njezina nastanka, klinička slika i zbrinjavanje oboljelih te uloga medicinskih sestara u liječenju i prevenciji infarkta miokarda. Nedostatna opskrbljenost srca kisikom i krvlju iz koronarne arterije uzrokuje odumiranje zahvaćenog djela miokarda i smrt pacijenta ukoliko mu se na vrijeme ne pruži pomoć. Postavljanje rane dijagnoze bolesti osnovni je preduvjet za započinjanje adekvatnog pristupa liječenju, koje ovisno o stupnju oštećenja može biti konzervativno ili kirurško. Skrb za pacijente s infarktom miokarda provodi se unutar jedinice intenzivne skrbi kojima je glavni cilj stabilizacija pacijenta, provođenje intenzivne terapije i prevencija popratnih komplikacija infarkta miokarda. Zbrinjavanje vitalno ugroženih pacijenata, poznavanje smjernica i protokola rada, kontinuirano usavršavanje i edukacija zdravstvenog osoblja temeljne su odrednice rada na odjelima intenzivnog liječenja. Medicinske sestre zadužene su za kontinuiranu zdravstvenu skrb oboljelih, 24 satni monitoring, planiranje te provedbu mjera ranog oporavka i edukaciju pacijenta i članova obitelji o načinu života nakon bolničkog otpusta.