Tjelesna aktivnost izrazito je važna za svakog pojedinca te utječe na fizičko, ali i mentalno zdravlje čovjeka. Dobro mentalno i psihološko zdravlje sastavni je dio općeg zdravlja populacije te pridonosi kvaliteti funkcioniranja pojedinca, obitelji i okoline. Redovita tjelesna aktivnost ima raznovrsne dobrobiti kao što je redukcija stresa, bolje raspoloženje, smanjena depresija i anksioznost te mnoge druge. Osobi koja se bavi nekom vrstom tjelesne aktivnosti nakon određenog perioda to postaje navika i sastavni dio života. Biti mentalno i psihološki zdrav znači puno više od izostanaka mentalnih poremećaja i bolesti. Osobe koje su tjelesno aktivne imaju više samopouzdanja i samopercepcije, zadovoljne su svojim životom, učinkovito rješavaju svakodnevne probleme i produktivnije su za sebe i okolinu koja ih okružuje. Tjelesna aktivnost utječe i na neurotransmitere u mozgu kao što su dopamin i serotonin koji imaju važnu ulogu u ljudskom organizmu no i utječu na raspoloženje i ponašanje. Potrebno je odabrati tjelesnu aktivnost koja osobi najviše odgovara i kroz koju će moći smanjiti svakodnevni stres i napetost. No postoje i loše strane vježbanja što negativno utječu na mentalno i psihološko zdravlje pojedinca, kao što je pretreniranost koja dovodi do narušavanja imunološkog sustava što uzrokuje loše raspoloženje, bezvoljnost i nekontroliranu potrebu za vježbanjem pri čemu vršenje te potrebe postaje glavni cilj u svakodnevnom životu. Tijekom aktivnosti javlja se euforija, koja traje određen period, međutim, pojavi li razlog prestanka ili pauze vježbanja, počinju se javljati razne promjene u ponašanju poput nervoze, razdražljivosti, napetosti i nezadovoljstva samog sebe što jasno utječe na mentalno zdravlje pojedinca. Povećanje tjelesne aktivnosti rezultira povećanjem razine opće dobrobiti i otpornosti na mentalne zdravstvene poremećaje čime se ujedno povećava i motivacija za daljnjim sudjelovanjem u tjelesnim aktivnostima.