Sažetak | Vaskularne anomalije su poremećaji u strukturi i rastu krvnih žila, podijeljene na malformacije i tumore. Kroz povijest, klasifikacija ovih anomalija je evoluirala. Prvu klasifikaciju je postavio Virchow 1863. godine, a značajnu modernu klasifikaciju predložili su Mulliken i Glowacki 1982. godine, dijeleći anomalije na hemangiome (proliferativne) i malformacije (neproliferativne). Internacionalno Društvo za proučavanje vaskularnih anomalija (ISSVA) je 1996. godine unaprijedilo ovu klasifikaciju. Malformacije nastaju zbog grešaka u embriogenezi krvnih žila i rastu proporcionalno s djetetom, dok su tumori krvnih žila rijetki pri rođenju i mogu se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi. Malformacije se dijele na kapilarne, venske, limfatičke i arteriovenske. Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom i radiološkim metodama kao što su ultrazvuk, MR i CT. Liječenje je konzervativno, osim u slučajevima komplikacija kada se koriste skleroterapija, laser ili kirurški zahvat. Vaskularne tumore karakterizira hiperproliferacija endotela, a razlikujemo dobroćudne, granične i zloćudne. Dobroćudni tumori, poput hemangioma, najčešće se pojavljuju kod djece i obično se povlače sami. Zloćudni tumori, poput angiosarkoma i Kaposijevog sarkoma, rijetki su i javljaju se uglavnom kod starijih osoba. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkog izgleda, radioloških pretraga i histopatoloških analiza. Liječenje benignih tumora često nije potrebno, dok maligni tumori zahtijevaju kirurški zahvat i kemoterapiju. |