U literaturi se posljednjih stotinu godina može pronaći velik broj različitih definicija stresa. Sam problem postavljanja definicije stresa leži u tome što stres čine skupine različitih iskustava, životnih puteva, reakcija i ishoda, uzrokovanih širokim rasponom različitih događaja ili okolnosti. Današnji čovjek ima čitav niz zadataka koje treba obaviti. Osim toga, na radnom mjestu postavlja mu se velik broj zahtjeva kojima treba udovoljiti, a često ti zahtjevi postaju sve veći. U jednom trenutku organizam, sa svojim ograničenjima, više nije u stanju da svlada povećane zahtjeve koji mu postavljeni. Situacije u kojima pojedinac procjenjuje da su pred njega postavljeni zahtjevi koje ne može ispuniti su sve češće. Tada se kod pojedinca razvija stres. Pokreće se niz reakcija organizma koje onemogućuju pojedincu uspješno obavljanje zadataka, smanjuju kvalitetu života te značajno pridonose nastanku čitavog niza različitih bolesti. Stres u poslu, odnosno profesionalni stres doživljava se kada zahtjevi radne sredine nadilaze mogućnosti zaposlenih da upravljaju ili izađu na kraj sa njima. Može se javiti kod bilo koga, u bilo kojem sektoru i u organizaciji bilo koje veličine. Stres je osobito naglašen u svakodnevnom radu medicinskih sestara i tehničara. Profesionalna odgovornost prema ljudskom životu i zdravlju, organizacijski nedostaci, komunikacijski problemi, emocionalno iscrpljivanje te otežano usklađivanje radnih i obiteljskih obaveza su značajni profesionalni stresori. Doživljaj stresa na poslu nije jednostavan produkt izloženosti negativnim faktorima okoline, stoga je iznimno bitna interakcija karakteristika osobe i načina suočavanja sa stresom.