Cilj ovog rada je prikazati moždani udar kao dijagnozu te steći opširan dojam o naravi ove dijagnoze. Moždani udar nije bolest, već samo dogaaj koji nastaje u sklopu mnogih fizioloških nepravilnosti koje uzrokuju „akutni dogaaj“, te će se često u radu referirati na moždani udar. Razjasnit će se zašto je moždani udar jedna od najčešćih dijagnoza koja zahvaća populaciju, te po nekim statistikama, četvrti uzrok smrti u svijetu. Opisat će se oba oblika moždanog udara koja se razlikuju po nastanku, letalnosti i učestalosti. Ishemijski moždani udar će se češće spominjati te će se pojam „moždani udar“ uglavnom odnositi na ovu vrstu moždanog udara. Takoer će se prikazati uzroci i faktori rizika ove dijagnoze. Loša skrb o načinu prehrane i o tijelu općenito su presudan faktor u incidenciji moždanog udara. Loše životne navike kao što su pušenje, alkohol ili čak ilegalne substance mogu biti faktor rizika za moždani udar. U radu će biti prikazane mogućnosti dijagnoze i liječenja, ali naglasak će biti na prikazu komplikacija i načinu na koje se one mogu suzbiti, spriječiti ili ublažiti. Pomoću literature pronaene na internetskim stranicama i u člancima, detaljno će se prikazati najučestalije komplikacije te konvencionalni medicinski pristup koji pomaže u tretiranju. Naglasak će ipak biti na fizioterapijskim postupcima gdje će se moći uvidjeti da neki postupci mogu djelovati na više fizioloških aspekta, neki na možda jedan ili dva, dok se neke komplikacije možda neće moći riješiti postupcima fizioterapije zbog svoje naravi, lokalizacije te kompleksnosti. Mnoge komplikacije su prisutne u obje vrste moždanog udara, s tim da se kod hemoragijskog znatno opreznije pristupa. Osim konvencionalnih metoda fizioterapije, uklopit će se i neke nove metode u rehabilitaciji koje imaju dobar potencijal, ali nisu još dovoljno usavršene kako bi bile trajno implementirane. Primjer tome je virtualna realnost. Iako pokazuje potencijal, potreba za tom investicijom još uvijek ne opravdava njezinu učinkovitost.