Sažetak | Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), anemija se definira kao stanje
organizma u kojemu je broj eritrocita i/ili koncentracija hemoglobina znatno smanjena. Kao
posljedica smanjenog broja eritrocita i/ili smanjenje koncentracije hemoglobina, ne prenosi se
dovoljna količina kisika kroz cijeli organizam, tj. tijelo ne zadovoljava optimalnu potrebu za
kisikom. Anemija ima različite referentne vrijednosti po dobi i spolu, pa tako se definira
referentni interval za muškarce između 130 i 180 g/L, dok za žene vrijedi interval između 120
i 160 g/L. Dakle, svi nalazi hemoglobina koji su manji od navedenih intervala, smatra se
anemijom.
Iako mnogi ljudi smatraju anemiju kao bolest samu za sebe, anemija je zapravo najčešće
pokazatelj neke druge bolesti ili nuspojava njezina liječenja, a rjeđe je primarno hematološka
bolest čiji se poremećaj nalazi u eritrocitima ili koštanoj srži. Na primjer, sideropenična anemija
je oblik anemije koja je uzrokovana manjkom željeza u organizmu te je i najčešći oblik anemije,
zatim nedostatak vitamina B12 i/ili folne kiseline uzrokuje megaloblastičnu anemiju te mnogi
oboljeli od kroničnih infekcija, pojedinih zloćudnih bolesti i kroničnih upalnih neinfektivnih
bolesti mogu razviti blagu do umjerenu anemiju koja se naziva anemija kronične bolesti.
Laboratorijska dijagnostika anemija započinje pretragom kompletne krvne slike u kojoj
se ispituju parametri poput broja eritrocita, hematokrita i koncentracije hemoglobina. Zatim se
pomoću eritrocitnih indeksa procjenjuju mogući poremećaji koji utječu na eritrocite na način
da mijenjaju njihov oblik i veličinu, a to su: hematokrit (Htc), prosječni volumen eritrocita
(MCV), prosječni stanični hemoglobin (MCH) i prosječna stanična koncentracija hemoglobina
(MCHC). Osim što se određuju navedeni parametri, vrlo je bitno napraviti analizu citološkog
razmaza periferne krvi koja može ukazati na morfološke promjene eritrocita koje su
karakteristične za pojedine oblike anemija, odrediti broj leukocita i broj trombocita, a u slučaju
nejasnog uzroka anemija i punkciju te analizu koštane srži.
U ovom radu su pregledno prikazane vrste anemija, njihove karakteristike te način
dijagnosticiranja i liječenja u skladu s pojedinom anemijom te je obrađena povezanost
dijagnostika anemija i mehanizama nastajanja anemija. |