Sažetak | Srčani impuls koji nastaje u sinusnom čvoru desnog atrija prolazi kroz srce i koordinira
kontrakciju atrija i ventrikula. Srčana frekvencija i jačina kontrakcija razlikuju se od osobe do
osobe ovisno o brojnim čimbenicima kao što su dob i tjelesna masa, temperatura, lijekovi i
emocije te ovise o tjelesnoj aktivnosti i prilagođavaju se trenutnim potrebama organizma.
Autonomni živčani sustav regulira rad srca utječući na podražljivost srca i brzinu širenja
srčanih impulsa te mijenja srčanu frekvenciju i jačinu kontrakcija. Dva dijela živčanog sustava
– simpatikus i parasimpatikus, koja na srce djeluju usporedno, a imaju suprotni učinak,
omogućuju adekvatan odgovor organizma, odnosno srca na različite situacije. Srce također ima
sposobnost autoregulacije čime se regulira srčani ritam, krvni tlak i protok krvi kroz srce.
Fiziološki mehanizam nazvan Frank – Starling mehanizam omogućava prilagodbu snage
kontrakcije za vrijeme sistole volumenu krvi koja u srce ulazi tijekom dijastole.
Sindrom sportskog srca je skup karakterističnih promjena na srcu osoba koje su dugoročno,
redovito i vrlo intenzivno tjelesno aktivne. To je fiziološka prilagodba srca na veće potrebe
tijela, osobito ako su uključene aerobne aktivnosti, pri čemu se mogu primijetiti kliničke,
elektrokardiografske i ultrazvučne promjene na srcu, a za dijagnozu se koriste i
ehokardiografija te magnetska rezonanca. Kako bi se osigurala adekvatna snaga i
funkcionalnost, dolazi do adaptacija unutar srčanih miocita koji povećavaju volumen zbog
umnažanja sarkomera kao kontraktilnih jedinica i mitohondrija u kojima se oksidativnom
fosforilacijom stvara energija. Srčane komore su povećane, miokard zadebljan uz izraženiju
hipertrofiju lijevog ventrikula čime je omogućeno veće punjenje komora i izbacivanje krvi
tijekom fizičkog napora, a u mirovanju se javlja bradikardija (smanjenje broja otkucaja srca
ispod normalnih vrijednosti). Ovakvo je stanje benigno i ne uzrokuje probleme sa zdravljem
već je povezano s poboljšanom kardiovaskularnom funkcijom. Usprkos tome, ponekad se
smatra da je sindrom sportskog srca takozvana „siva zona“ između fiziologije i patologije, zbog
nedovoljnog poznavanja pa je tako i podložan različitim tumačenjima. Važno ga je razlikovati
od patološke hipertrofije srca koja može uzrokovati ozbiljne komplikacije kao na primjer
aritmije, ili u težim slučajevima srčano zatajenje. |