Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), pretilost se opisuje kao stanje kod kojeg višak nakupljenog masnog tkiva može dosegnuti omjer koji utječe na zdravlje (Medanić, Pucović, 2012). Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, utvrđeno je 34,9% djece koje imaju prekomjernu tjelesnu masu, 31% djevojčica i 38,7% dječaka u Republici Hrvatskoj. Važno je posvetiti se primarnoj razini prevencije je radi izbjegavanja problema prekomjerne tjelesne mase, pretilosti, ali i ostalih loših navika kod djece. Genetska je predispozicija za razvoj te bolesti čimbenik na koji se ne može utjecati, no čimbenici poput tjelesne neaktivnosti, prehrambenih navika te sjedilačkog načina života koji uključuje prekomjerno gledanje televizije te uporaba ostalih dostupnih medija izravno su pod našim utjecajem. Trend porasta pretilosti uočava se već kod predškolske djece, a njezine posljedice jednake su kao i u odraslih. Ta bolest narušava ukupnu kvalitetu života, stoga izaziva pozornost različitih stručnih profila zbog utjecaja koji ima na zdravstveno, ali i na društveno i emocionalno stanje pojedinca. Kontinuirano praćenje i edukacija predstavljaju važne aspekte tijekom cijelog života, no posebna važnost pridaje se razdoblju adolescencije jer se tada oblikuju navike koje imaju dugoročan utjecaj. Adolescenti izloženi utjecajima društva i potrebi za izražavanjem vlastite samostalnosti, često se opredjeljuju za nezdrave prehrambene navike. Stoga je bitno uključiti medicinske sestre u zajednicu kako bi najučinkovitije približile mladima kako zdrava prehrana nije samo dobra, već da se od zdravih namirnica mogu pripremiti obroci koji su istovremeno i ukusni. Isto tako je potrebno roditeljima pružiti edukaciju o značaju pripreme redovnih dnevnih obroka koji zadovoljavaju nutritivne i energijske potrebe njihove djece prilagođene njihovoj dobi.