Imunologija je biomedicinska znanost koja se bavi proučavanjem i istraživanjem imunosti. Imunost se definira kao sposobnost organizama da se obrani od djelovanja antigena. Znanost se počela razvijati u 19. stoljeću kada je ukrajinski biolog Ilja Mečnikov proučavao reakciju morskih zvjezdača nakon probadanja stranim tijelom. Ta reakcija je ustvari imunosna reakcija, a događa se kada se susretnu antigen i mehanizam imunosnog sustava. Imunosni sustav izuzetno je važan za zaštitu tijela od infekcija i bolesti. Njegova funkcija uključuje prepoznavanje i uništavanje štetnih mikroorganizama poput bakterija, virusa i gljivica. Osim toga, također igra ključnu ulogu u prepoznavanju i eliminaciji abnormalnih stanica, poput kancerogenih stanica. Imunosni sustav nije jasno ograničen nego se sastoji od različitih komponenata poput primarnih i sekundarnih organa, tkiva, stanica i molekula. Imunost možemo podijeliti na specifičnu i nespecifičnu. Nespecifična imunost podrazumijeva sposobnost organizma da se obrani od mikroorganizama i njihovih toksina bez prethodnog susreta s njima. Za razliku od nje specifična imunost se razvija tokom života kao rezultat izlaganja različitim patogenima. Otuda dolazi pojam imunološke memorije, što znači da imunosni sustav može prepoznati patogene s kojima je već bio u kontaktu, što omogućuje bržu i učinkovitiju reakciju na ponovni napad istog patogena. Unatoč njihovim različitostima, ove dvije vrste imunosti surađuju kako bi zaštitile organizam. Iako je imunosni sustav sposoban za brojne obrambene funkcije, ponekad može doći do poremećaja u njegovom djelovanju, što može rezultirati autoimunosti, alergijom, imunodeficijencijom i drugim poremećajima. Autoimunost je stanje u kojem imunosni sustav napada vlastite stanice i tkiva što rezultira spektrom oštećenja. Otkriveno je oko osamdesetak autoimunih bolesti od kojih neke zahvaćaju cijelo tijelo ili više organskih sustava i to ih čini sistemskim, a neke zahvaćaju pojedine organe i zato su nazvane organospecifičnim. Točni uzroci nastanka autoimunih bolesti se ne znaju, ali pretpostavlja se da ulogu imaju čimbenici iz okoliša, genetika, i disregulacija imunološkog sustava. Autoimune bolesti mogu zahvaćati zglobove, mišiće, živčani sustav, endokrine žlijezde te gotovo sve organe ili čitave organske sustave.