SAŽETAK Jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu i u Hrvatskoj su bolesti srca i krvnih žila. Koronarni (ishemijski) poremećaji srca najčešći su uzroci ovih bolesti. Njihova pojava i prevencija ovise o nizu varijabli, uključujući stil života, zdravu prehranu, upravljanje stresom, tjelesnu aktivnost i opće održavanje zdravlja. Razumijevanje tijeka bolesti, što se događa tijekom srčanog zastoja i kako pravilno reagirati može značajno smanjiti stopu smrtnosti. Srčani zastoj je hitan slučaj koji zahtijeva brzo prepoznavanje simptoma i djelovanje. Ključno je razumjeti osnovne korake koje je potrebno poduzeti tijekom srčanog zastoja kako bi se žrtvi pružila najbolja šansa za preživljavanje, a to su oživljavanje putem umjetnog disanja, vanjske masaže srca, korištenje automatskog vanjskog defibrilatora ako je dostupan i pozivanje hitne medicinske služe (112 i 194). Broj 112 služi za sve hitne službe, dok je 194 broj hitne medicinske službe. Dva poremećaja srčanog ritma koji se najčešće javljaju kod srčanog zastoja, a za koje je potrebna defibrilacija su ventrikularna fibrilacija i ventrikularna tahikardija bez pulsa. Jedan od elemenata uspjeha je koliko brzo se provodi defibrilacija. Pomoću uređaja poznatog kao defibrilator provodimo defibrilaciju. Automatski vanjski defibrilator (AVD) je uređaj koji precizno analizira srčani ritam i, kad je potrebno, primjenjuje električni šok koji može spasiti život. Ovaj uređaj je jednostavan za upotrebu i pruža korisniku glasovne upute. AVD uređaj trenutno igra važnu ulogu u mnogim međunarodnim i hrvatskim programima, kao što je kampanja "Oživi me". Ova kampanja ističe važnost ranog prepoznavanja srčanog zastoja i poznavanje jednostavnih postupaka koji mogu spasiti ljudski život