SAŽETAK Leukemija je naziv za malignu bolest krvi, odnosno krvotvornih matičnih stanica. Glavna karakteristika ove bolesti je stvaranje krvnih stanica koje nemaju normalnu funkciju. Leukemije se dijele na četiri vrste: akutna mijeloična leukemija (AML), akutna limfoblastična leukemija (ALL), kronična mijeloična leukemija (KML) i kronična limfocitna leukemija (KLL) Akutna leukemija se kao bolest razvija dosta brzo stoga tegobe traju kratko prije nego bolesnik zatraži pomoć liječnika. Najvažniji simptomi su: umor, bljedilo, ubrzani puls, osjećaj nedostatka zraka; svi ti simptomi su simptomi anemije, sitna točkasta potkožna krvarenja, krvarenja iz desni ili nosa, modrice, produženo menstrualno krvarenje; to su simptomi trombocitopenije. Često se javljaju bolovi u kostima i zglobovima zbog bujanja nezrelih stanica u koštanoj srži. Prvi korak u dijagnostici je pregled periferne krvi. Na leukemiju upućuje nalaz izrazito povećanog broja leukocita te smanjenog broja trombocita i eritrocita. Nalaz blasta i drugih mladih oblika leukocita u perifernoj krvi također sugerira da bi se moglo raditi o leukemiji. Presudan je citološki nalaz punktata koštane srži za postavljanje prave dijagnoze. Leukemije se liječe prema standardnim protokolima, no za svakog pacijenta pojedinačno treba uzeti u obzir više parametara kao što su: podvrsta leukemije, dob, funkcija drugih organa tj. druge bolesti od kojih bolesnik možda boluje. Cilj liječenja leukemije je iskorijeniti maligne stanice iz koštane srži i vratiti njenu normalnu funkciju. Glavni načini liječenja leukemije su kemoterapija i transplantacija. Kemoterapija je podijeljena u nekoliko faza liječenja: indukcija; cilj je eliminacija vidljivih znakova leukemije(blasta u koštanoj srži i krvi), odnosno postizanje kompletne remisije bolesti, konsolidacija; cilj je uklanjanje preostalih leukemijskih stanica koje su preživjele prvi ciklus kemoterapije, terapije održavanja; kada liječnici procijene da transplantacija nije potrebna, traje jednu do dvije godine te se sastoji od uzimanja lijekova na usta Transplantacija se dijeli na dvije vrste: autolognu i alogeničnu. Glavna razlika je ta da je kod autologne transplantacije bolesnik sam sebi darivatelj krvotvornih matičnih stanica, a kod alogenične transplantacije darivatelji su netko od članova obitelji te ako od obitelji nitko nije podudarni darivatelj iz registra nesrodnih darivatelja. Uloga medicinske sestre značajna je prilikom liječenja bolesti, prepoznavanja i ublažavanja neželjenih simptoma prilikom primjene kemoterapije, pružanja podrške pacijentu. Glavne intervencije medicinske sestre su usmjerene na nuspojave uzorkovane kemoterapijom: mučninu i povraćanje, mukozitis, alopeciju, opstipaciju, povećani rizik za infekcijom te svakako pružiti emocionalnu podršku. Cilj rada je prikazati zbrinjavanje bolesnika oboljelog od akutne leukemije, ulogu medicinske sestre i intervencije s kojima se susreće prilikom zdravstvene skrbi.