Srčani zastoj jedan je od vodećih uzroka smrti u svijetu, a unatoč nebrojenim inicijativama, ukupno preživljenje ostaje ispod 12%. Svake minute odgođene defibrilacije i izostanka kardiopulmonalne reanimacije (KPR), vjerojatnost preživljavanja smanjuje se za 7 do 10%. Ukoliko se odmah provede KPR i defibrilacija, vjerojatnost preživljavanje opada samo za 3-4% po minuti. KPR spasioca potencijalno može udvostručiti stope preživljavanja kod osoba s izvanbolničkim srčanim zastojem, a što je još važnije, udvostručuje se stopa neurološki intaktnog preživljavanja. Za poboljšanje ishoda izvanbolničkog srčanog zastoja, neophodne je obuka volontera, odnosno opće populacije. Uz različite obrazovne koncepte i brojne kampanje podizanja svijesti koje su usmjerene široj javnosti, neka najnovija dostignuća koja se tiču naprednih terapijskih mogućnosti usredotočuju se na neinvazivne strategije i pristupe KPR-a. Poznato je da održavanje ciljanog krvnog tlaka tijekom srčanog zastoja i nakon povratka spontane cirkulacije utječe na stope preživljavanja. U povratku spontane cirkulacije, kompresije prsnog koša i njezine kvalitete ključne su odrednice za preživljavanja u srčanom zastoju. Srčane aritmije poput ventrikulske fibrilacije i ventrikulske tahikardije bez pulsa mogu biti uzrok naglog srčanog zastoja koje onemogućavaju neophodnu cirkulaciju i adekvatan srčani minutni volumen, a vremenom se pogoršavaju do ritmova koji se ne mogu defibrilirati. Najučinkovitija metoda za prekid takve patologije jest defibrilacija. Bilo je potrebno nekoliko desetljeća da se razvije pokretan defibrilacijski model koji će moći koristiti i laici. Tako se danas, na javna mjesta postavljaju automatski vanjski defibrilatori (AED) dostupni laicima. AED uređaji prvi puta su stavljeni na raspolaganje javnosti 1980. godine. AED je uređaj koji samostalno analizira pacijentov srčani ritam te isporučuje šok u slučaju aritmije prilikom čega električna struja kroz miokard depolarizira mišić i vraća normalni sinusni ritam. Sofisticiranost AED uređaja pruža visoke standarde u procjeni patoloških srčanih ritmova s osjetljivošću s više od 95%. većina AED uređaja dizajnirani su za javnu upotrebu te uključuju slušne i vizualne znakove koji vode korisnika kroz korake KPR-a. Uzimajući u obzir navedeno, potrebno je i dalje razvijati strategije edukacije šire javnosti za korištenje AED uređaja kao mjeru koja doprinosi prekidanju patoloških srčanih ritmova te uspostavi što bržeg oporavka spontane cirkulacije.