SAŽETAK U suvremenom digitalnom dobu, društveni mediji su revolucionirali način na koji se povezujemo, komuniciramo i dijelimo informacije. Među njegovim široko rasprostranjenim korisnicima, adolescenti su postali jedni od najaktivnijih i najutjecajnijih sudionika u ovom digitalnom okruženju koji se neprestano razvija. Kako društvene mreže postaju sastavni dio njihovog svakodnevnog života, raste zabrinutost u vezi s utjecajem na mentalno zdravlje. Ovaj završni rad zadire u kompleksnost odnosa između korištenja društvenih mreža i mentalnog zdravlja adolescenata, s ciljem isticanja najvažnijih ideja koje pridonose ovoj složenoj i vitalnoj raspravi. Adolescencija je kritično razvojno razdoblje koje karakteriziraju značajne fizičke, emocionalne i kognitivne promjene. Društveni mediji pružaju platformu za izražavanje, društvenu interakciju i formiranje identiteta, što ih čini vrlo privlačnima adolescentima koji traže potvrdu i pripadnost. Međutim, s ovom opsežnom virtualnom izloženošću dolazi potencijal za štetne posljedice, uključujući štetne učinke na mentalno zdravlje. Presudno je razumjeti kako društveni mediji utječu na psihološko blagostanje adolescenata, jer su oni osjetljiviji na emocionalnu ranjivost i izazove mentalnog zdravlja tijekom ove prijelazne faze. Jedan od temeljnih aspekata koji se istražuju u ovom radu je utjecaj društvenih medija na mentalne poremećaje, samopouzdanje i sliku tijela adolescenata. Stalna izloženost pažljivo odabranim i često idealiziranim prikazima vršnjaka na društvenim mrežama može potaknuti osjećaj neadekvatnosti i nižeg samopouzdanja među dojmljivim adolescentima.