Sažetak | Shizofrenija je kronična, duševna bolest, odnosno skupina poremećaja koji dovode oboljelu osobu do gubitka dodira sa stvarnošću te dolazi do promjene cijele ličnosti. Naziv shizofrenija dolazi od grčke riječi shizeiu što znači podijeliti te fren što znači razum. Uzrok bolesti još uvijek nije poznat, odnosno za njega možemo reći da je multifaktorijalan. Postoji više čimbenika koji imaju utjecaj na pojavu bolesti, a to su socijalni, biološki i psihološki. U Hrvatskoj trenutno ima oko 19 000 osoba oboljelih od shizofrenije, a 15 120 ih je liječeno u bolnicama. Bolest može nastati postupno ili naglo, te postoje četiri faze, od kojih se prva zove premorbidna faza, druga je prodromalna, treća je akutna, te posljednja koja se zove kronična faza bolesti. Svaka od tih faza je drugačija te ima različite karakteristike. Važna karakteristika bolesti su njezini simptomi, koji se prema koncepciji Hughlingsa Jacksona mogu podijeliti na dvije grupe simptoma. To su pozitivni i negativni simptomi. Pozitivni simptomi su vezani uz halucinacije i sumanute ideje, dok se negativni simptomi više odražavaju kao posljedica smanjenja ili gubitka normalnih psihičkih funkcija. To su simptomi poput osjećajne zaravnjenosti, alogije, anhedonije te avolicije. Za dijagnozu ne postoji jedan određeni test, već se bolest dijagnosticira na temelju anamneze, kliničke slike, dijagnostičkim kriterijima te na razgovoru sa psihijatrom. Važno je napomenuti kako postoji nekoliko vrsta shizofrenije, a to su paranoidno-halucinatorna forma, hebefrena, katatona, simpleks i shizoafektivna forma. Sve ove vrste shizofrenije imaju jednak pristup liječenju. Liječenje se provodi farmakoterapijom, odnosno antipsihoticima, socioterapijom te psihoterapijskim metodama. To je vrlo složen i dugotrajan proces, te je u većini slučajeva doživotan. Zbog kompleksnog i kroničnog tijeka, vrlo važnu ulogu u procesu liječenja ima medicinska sestra. Ona je prva osoba do bolesnika, te mora stvoriti pozitivno ozračje i odnos koji se temelji na povjerenju i podršci. Ponekad je potrebno postaviti neke granice koje pacijent mora poštovati kako bi liječenje funkcioniralo. Medicinska sestra se također bavi edukacijom oboljelog te edukacijom njegove obitelji, što je bitno zbog vraćanja osobe u normalno životno funkcioniranje, resocijalizacije te je potrebno naučiti oboljelog o adekvatnoj brizi o sebi. Danas je shizofrenija jedna od najstigmatiziranijih bolesti u svijetu. Društvo zbog svoje needuciranosti stigmatizira oboljele te oni postaju nesigurni, osjećaju se manje vrijednima te to rezultira isključenjem iz društva. |