Shizofrenija je trajna psihička bolest koja obuhvaća različite poremećaje i dovodi do gubitka kontakta sa stvarnošću, uz istovremene promjene u cjelokupnoj ličnosti. Naziv shizofrenija potječe od grčkih riječi "shizen" što znači podijeliti, te "phrēn" što znači um. Uzroci nastanka još uvijek nisu jasni unatoč višestrukim istraživanjima, no postoje brojne teorije. Čimbenici koji mogu utjecati na nastanak bolesti mogu biti biološke prirode u koje spada genska, virusna i biokemijska hipoteza. Također, postoje i socijalne teorije. Shizofrenija se javlja češće u muškaraca, nego kod žena, a u Republici Hrvatskoj trenutno boluje 19 000 ljudi. Psihoze u dječjoj dobi ovise o razini razvoja osobnosti djeteta i zrelosti njegovog „Ja“. Iz tog je razloga kod mlađe djece je teže postaviti dijagnozu. Psihoze se prema etiologiji mogu podijeliti na funkcionalne, organske i psihogene. Također, postoji podjela psihijatra Herzke na nekoliko kategorija, a to su infantilni autizam, dezintegrativne, nekalemljene, shizofrene i atipične psihoze. Klinička slika svakog djeteta oboljelog od shizofrenije se razlikuje. Dijagnosticiranje u dječjoj dobi može biti izazovno zbog raznih specifičnih karakteristika dječjeg razvoja. Postoje pozitivni i negativni simptomi bolesti. Pozitivni simptomi se dijele na halucinacije i sumanute misli ili deluzije, dok negativni simptomi karakteriziraju smanjenje emocionalnog izražavanja, gubitak motivacije, socijalnu povučenost, osiromašenje govora i poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju, odnosno zovu se osjećajna zaravnjenost, anhedonija, alogija i avolicija. Dijagnoza shizofrenije se postavlja na temelju anamneze, dijagnostičkih kriterija, kliničke slike i na temelju intervjua sa psihijatrom. Postoje razni oblici shizofrenije, a to su shizoafektivna forma, hebefrena, simpleks i paranoidno- halucinatorna forma. Liječenje zahtjeva individualni pristup, te obuhvaća farmakološku terapiju, psihoterapiju i socioterapiju. Kod cijelog procesa liječenja, veliku ulogu ima medicinska sestra. Kao prva osoba koja dolazi u kontakt s pacijentom, medicinska sestra treba stvoriti pozitivno ozračje i odnos koji se temelji na povjerenju i podršci. Stvaranje pozitivnog ozračja i odnosa temelji se na empatiji, razumijevanju i strpljenju medicinske sestre. Ona treba pružiti podršku pacijentima, slušajući njihove brige i poteškoće, te pružajući utjehu i ohrabrenje. Otvorenost i razumijevanje koje medicinska sestra pruža pomaže pacijentima da se osjećaju prihvaćeno i sigurno. Kroz svoju ulogu, medicinska sestra uspješno pridonosi liječenju djeteta sa shizofrenijom, te pomaže u osiguravanju osjećaja sigurnosti i motiviranosti za postizanje boljeg zdravlja i dobrobiti.