Napretkom tehnologije sve više je učestaliji sjedilački način života u svim dobnim skupinama. Kod djece je vrlo važna tjelesna aktivnost jer su djeca još u rastu i razvoju. Djeci je preporučano 60 minuta aktivnosti kroz jedan dan. Reumatski oboljela djeca imaju vrlo sniženu aktivnost nego ostali vršnjaci. Reumatske dječje bolesti zahvaćaju mnoge organe i sustave što rezultira bolovima, ukočenošću zglobova, atrofijom mišića i slabošću. Zbog bolova roditelji i djeca često izbjegavaju tjelesnu aktivnost zbog straha da ne dođe do pogoršanja bolesti. Cilj rada je prikazati utjecaj terapijske aktivnosti na poznatije pedijatrijske reumatske bolesti. Pomoću provedenih istraživanja prikazati pozitivne učinke na kvalitetu djetetovog života. Sveukupno gledajući terapijsko vježbanje pridonosi fizičkom i mentalnom zdravlju, povećanju energije, smanjenju umora i poboljšanju sna. Vježbanje sprečava propadanje mišića i kostiju, kontrakture zglobova, te se omogućava kontrola bolesti. Juvenilni sistemski eritemski lupus (JSEL) je sustavna autoimuna bolest vezivnog tkiva, koja dovodi do oštećenja vezivnog tkiva i u najgorem slučaju invaliditeta. Djeca imaju nižu aerobnu kondiciju, povećan umor i smanjenu snagu mišića. Juvenilni idiopatski artritis (JIA)je skupina svih kroničnih dječjih artritisa, bolest zahvaća zglobove ali i izvanzglobne strukture. Djeca su puno manje fizički aktivna od svojih vršnjaka. Istraživanja govore da se djeca s JIA 10 posto manje kreću za razliku od zdrave djece. Juvenilni dermatomiozitis (JDM) upalna je bolest koja primarno zahvaća kožu i mišiće, može zahvatiti i neke druge organe kao što su srce i pluća. Snižen je aerobni kapacitet kao i kod ostalih reumatoloških oboljenja. Fibromialgija se karakterizira boli u mišićima ekstremiteta, leđa, trbuha, prsa, vrata i čeljusti u trajanju od najmanje 3 mjeseca. Snižen im je kapacitet za vježbanje, slabost mišića i umor. Zbog kroničnog umora aktivnost je uvelike smanjenja. Prema istraživanja tjelesna aktivnost ima uvijek pozitivan učinak na dijete s reumatskom bolešću. Svako provedeno istraživanje prikazuje manji ili veći pozitivan odgovor na aktivnost, ne samo u fizičkom smislu nego i psihičkom. Sama kvaliteta života se poboljšava te je bolja kontrola bolesti.