Nasljedna hemokromatoza je genetski poremećaj karakteriziran povećanim ukupnim skladištenjem željeza u tijelu, što može dovesti do preopterećenja tkiva željezom i nepovratnog oštećenja organa ako se ne liječi. Dijagnoza nasljedne hemokromatoze može se postaviti genetskim testiranjem na mutacije u genu HFE , koji je povezan s bolešću. Međutim, zasićenje serumskog feritina i transferina još uvijek su najpouzdaniji testovi za otkrivanje ispitanika s nasljednom hemokromatozom. U bolesnika s nasljednom hemokromatozom, razine feritina u serumu veće od 1000 pmol/L povezane su s cirozom. Kako bi se spriječila bolest, zalihe željeza u tijelu mogu se smanjiti redovitim davanjem krvi ili terapijskom venepunkcijom. Artralgija, posebno šaka/zapešća, obilježje je nasljedne hemokromatoze i njezina je prisutnost povezana s višim razinama feritina. Važnost podizanja svijesti o hemokromatozi i njezinim tipičnim kliničkim prezentacijama istaknuta je činjenicom da je često potrebno više od 6 godina od prve pojave kliničkih značajki da se dijagnosticira nasljedna hemokromatoza. Što se tiče testiranja razine feritina kod nasljedne hemokromatoze, mjere se razine feritina u serumu kako bi se odredila količina željeza pohranjena u tijelu. Razine serumskog feritina su povišene u bolesnika s nasljednom hemokromatozom, a razine veće od 1000 pmol/L povezane su s cirozom. Stoga je mjerenje razine feritina u serumu važan dio dijagnostičkog procesa za nasljednu hemokromatozu.