Kraniocerebralne ozljede zanimljiv su dio medicine i neurokirurgije. Unatoč prevenciji, prepoznavanju bolesti, a u konačnici i samom liječenju, kraniocerebralne ozljede su postale vodeći uzrok smrti i invaliditeta u svijetu. Godišnje u Hrvatskoj od 1 000 000 osoba, njih 8 000 doživi neki oblik ozljede mozga. Posebice zabrinjava što veliki udio kraniocerebralnih ozljeda zahvaća mlađu, radno aktivnu populaciju. Incidencija raste u regijama s brzorastućom motorizacijom zbog industrijskog razvoja. Kraniocerebralne ozljede podrazumijevaju ozljede oglavine (mekih tkiva glave), ozljede kostiju lubanje te ozljede mozga. Simptomi variraju od mučnina, povraćanja, vrtoglavica i nesvijestica sve do težih poremećaja svijesti. Posljedice kraniocerebralnih ozljeda mogu biti privremene i trajne, a ovisno o težini mogu utjecati na djelomičnu ili potpunu onesposobljnost kao i psihičku, ali i socijalnu neprilagodljivost. Najvažniji korak u liječenju kraniocerebralnih ozljeda je pravodobno postavljanje dijagnoze te hitno liječenje. Rehabilitacija je ključan korak u oporavku bolesnika od kraniocerebralnih ozljeda radi što ranijeg oporavka i povratka u stanje prije ozljede te što ranije integracije u društvo.