Karcinom prostate je najčešće dijagnosticirani karcinom u muškoj populaciji. Zasada nije poznata sama etiologija karcinoma, ali su klasificirani određeni čimbenici rizika koji su usko povezani s njegovim nastankom te ih svrstavamo u promjenjive (životni stil, okoliš...) i nepromjenjive(dob, etnička pripadnost...). Pri ranoj detekciji karcinoma prostate koristi se digitorektalni pregled (DRP), određivanje PSA vrijednosti i TRUS biopsija prostate, a odluku o načinu liječenja donosi multidisciplinarni tim nakon procjene i klasifikacije bolesnika prema riziku te odlučuje koji će biti nastavak liječenja, da li će to biti aktivno čekanje, praćenje ili liječenje koje može biti operativno , radioterapijsko ili hormonsko. Kod lokaliziranog karcinoma prostate kao zlatni standard koristi se radikalna prostatektomija koje se može izvesti retropubično, laparaskopski ili robotski asistirano. Robotska i laparaskopska radikalna prostatektomija poznate su kao minimalno invazivne operativne metode kod kojih je minimaliziran gubitak krvi, te skraćen postoperativni oporavak povezan uz manju bol i ožiljak u odnosu na retropubičnu radikalnu prostatektomiju. Ciljevi ovog pilot istraživanja su utvrditi postoji li statistički značajna razlika u funkcionalnoj sposobnosti pacijenata tijekom rane postoperativne rehabilitacije nakon RARP u odnosu na pacijente koji su operirani RP, te da li postoji statistički značajna razlika u intenzitetu boli prilikom prve vertikalizacije kod pacijenata tijekom rane postoperativne rehabilitacije nakon RARP u odnosu na pacijente koji su operirani RP. U pilot istraživanje je bilo uključeno 20 bolesnika koji su karcinom prostate liječili operativnim putem, koji su ovisno o vrsti operativnog zahvata bili podijeljeni u dvije skupine. U jednoj skupini (N=10) su bolesnici operirani robotski asistiranom radikalnom prostatektomijom , a u drugoj skupini (N=10) su bolesnici operirani retropubičnom radikalnom prostatektomijom. Ispitivali smo razliku u ranom postoperativnom tijeku, u odnosu na vrstu operativnog zahvata, u intenzitetu boli i razini funkcionalne sposobnosti . Za procjenu boli koristili smo VAS skalu, za procjenu funkcionalne sposobnosti HAQ upitnik i TUG test. Kod svih pacijenata mjerenja su izvršena prvi (HAQ,VAS), odnosno drugi postoperativni dan (TUG test). Statističkom obradom podataka mjerenja u obje skupine došlo je do razlike u rezultatima TUG testa i na VAS skali za bol, dok u rezultatima HAQ upitnika nije bilo statistički značajne razlike. Usporedbom rezultata između skupina utvrđeno je da je skupina kod koje je rađena RARP imala statistički bolje rezultate TUG testa i na VAS skali za boli u odnosu na skupinu kod koje je rađena RP.