Sažetak | Sukladno definiciji WHO-a mentalno zdravlje smatra se stanjem dobrobiti u kojem pojedinac
ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, raditi produktivno i
plodno te je sposoban pridonositi zajednici Govoreći o narušenom mentalnom zdravlju, misli
se prije svega na mentalne bolesti i mentalne poremećaje. Rizični čimbenici za razvoj
mentalnih bolesti i mentalnih poremećaja ovise o socijalnim i financijskim okolnostima te
biološkim faktorima. Danas u svijetu postoji 792 milijuna osoba s narušenim mentalnim
zdravljem, a mogućnost razvitka narušenog mentalnog zdravlja ovisi o dobi, spolu i
sociokulturalnim razlikama. Shodno sve većem broju oboljelih u Hrvatskoj i svijetu
osmišljavaju se različite ideje i strategije suočavanja s problemima mentalnog zdravlja. Kroz
primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju pokušava se proaktivno pristupiti mentalnom
zdravlju, a kroz programe koje se provode u zajednici poboljšati izvanbolnički oblik terapije.
Programi zaštite mentalnog zdravlja koji se provode u zajednici dio su procesa
deinstitucionalizacije te uključuje razvitak navedenih programa. U skladu s time, u svijetu se
razvijaju noviji oblici programa zaštite mentalnog zdravlja: liječenje kroz otvoreni dijalog,
prevencija krizne situacije, SANE, eMEN projekt, samostalno stanovanje. Shodno tome, i u
Hrvatskoj se utječe na programe zaštite mentalnog zdravlja preko Twinning projekta, Službe
za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti gerontološke centre, petrinjsko savjetovalište,
udrugu Crveni nosovi te različite projekte („Brini o sebi - Budi dobro - Proživi COVID“, PoMoZi
Da, „Živjeti zdravo!“). U skladu s nedavnim stresnim događajima u Hrvatskoj osmišljen je
program čuvanja mentalnog zdravlja. Također, kako bi se podigla svijest o mentalnom zdravlju
jedan tjedan u svibnju obilježava se kao europski tjedan mentalnog zdravlja, a 10. listopada
proglašen je svjetskim danom mentalnog zdravlja. |