Pojavom interneta i novih platformi vijesti se šire brže i lakše no ikada, no što ako vijesti nisu uvijek relevantne? Fenomen lažnih vijesti predstavlja vrlo ozbiljan izazov suvremenih medija gdje je istina značajno izložena pritisku komercijalnih vrijednosti. Mediji su postali dio našeg svakodnevnog života i njihova je glavna uloga informirati društvo, a svojim utjecajem formiraju mišljenje kako pojedinca, tako i mase. Objavom neistinitih informacija otvara se problematika medijske pismenosti. Najnoviji primjer predstavlja pokrivanje problematike pandemije bolesti COVID-19 koja nas je zadesila 2019. godine, a 2020. godine se proširila na Europu i svijet. Mrežne i komunikacijske platforme isprva su bile preplavljene mnoštvom netočnih i senzacionalističkih informacija koje su postale povod za proglašenje infodemije. Dosad objavljena istraživanja ukazuju na globalan problem prisutnosti lažnih vijesti u medijskom prostoru, posebno u doba pandemije, ali nije zastupljen jednakim intenzitetom u svim zemljama. Problemsko područje ovog rada su manipulacije informacijama, s fokusom na informacijske poremećaje i prepoznavanje lažnih vijesti koji postaju vodeći problem digitalnih medija. U ovom su radu opisane različite vrste informacijskih poremećaja, s naglaskom na dezinformacije i lažne vijesti koje se najčešće objavljuju s ciljem manipulacije javnošću. Osim navedenih, objašnjeni su pojmovi misinformacija, malinformacija i infodemija. Analiziraju se metode širenja lažnih vijesti, od onih koje šire pojedinci – najčešće putem društvenih mreža, pa do uporabe „botova“ te se iznose smjernice i alati koji omogućuju provjeru istinitosti informacijskih sadržaja. S obzirom da velika odgovornost za suzbijanje infodemije leži upravo na vodećim zdravstvenim institucijama, u radu su prikazani i analizirani zdravstveni rizici dezinformiranja te iznesene strategije suzbijanja istih