Sažetak | Rak dojke najčešće je sijelo raka kod žena, od kojeg će statistički oboljeti svaka deseta
žena u Hrvatskoj. Rak dojke pogađa žene svih dobnih skupina, bez obzira na
heteroanamnestičke podatke pojavljivanja karcinoma u obitelji. Točan uzrok nastanka raka
dojke i dalje nije poznat, tako da je i dalje teško reći koja će žena oboljeti, a koja ne. No,
međutim, postoje genetska testiranja koja mogu dokazati mutaciju BRCA 1 i BRCA 2 gena; koji
je namijenjen osobama s nasljednim predispozicijama za razvoj raka dojke iz obiteljske
anamneze. Rak dojke može započeti u različitim dijelovima dojke, no najčešće mjesto nastanka
su mliječni kanalići (duktalni tip raka), te u mliječnim žlijezdama dojke (lobularni tip raka).
Postoje i drugi, rjeđi tipovi raka dojke, npr. Trostruko negativni karcinom dojke. Trostruko
negativni karcinom dojke (eng. Tripple negative breast cancer, TNBC) je rijedak oblik raka
dojke, javlja se u jednoj šestini žena oboljelih od karcinoma, odnosno u 10-20% slučajeva.
Najagresivnije ponašanje i najgoru prognozu od svih podtipova raka dojke pronalazimo upravo
kod TNBC. Riječ je o heterogenoj bolesti sa specifičnim molekularnim karakteristikama i
prirodnom dinamikom ranog povrata i brze progresije. Radi se o obliku karcinoma dojke kod
kojeg na površini tumorskih stanica izostaju estrogenski i progesteronski receptori s vrlo
malom ekspresijom HER2 proteina. Iz tog su razloga mehanizmi koji tu vrstu raka potiču na
rast i dijeljenje nepoznati, što isto tako liječenje čini mnogo težim i kompliciranijim, te je zbog
izostanka biobiljega temelj liječenja i dalje klasična citotoksična kemoterapija. U tijeku je čitav
niz novih studija koje trebaju potvrditi učinkovitost novih načina djelovanja na ciljane
molekule i signalne puteve. Iako znatan dio novih molekula pokazuje djelotvornost u
monoterapiji, bolji se rezultati postižu kombinacijom s kemoterapijom i ili endokrinom
terapijom. Metastatski je rak dojke, uključujući i TNBC neizlječiva bolest. Liječenjem se
produljuje ukupno preživljenje bolesnice uz primjerenu kvalitetu života. Cilj ovog rada je
pobliže objasniti samu biologiju bolesti, načine i principe liječenja, prognoze, psihološku
podršku oboljelima te sam ishod bolesti. Prikazati ulogu medicinskog tehničara kod prevencije,
dijagnostike, primjene citostatske terapije, utvrđivanju potreba, planiranja cilja i intervencija,
te provođenja i evaluacije zdravstvene njege. |