Moždani udar spada u prva tri uzročnika smrtnosti u svijetu a u Hrvatskoj je čak na prvom mjestu po invalidnosti. Užurban način života te stres utječu i na sve pa tako od moždanog udara obolijevaju sve mlađe populacije. Dijeli se na ishemijski moždani udar (ugrušak u arteriji koji onemogući protok krvi) ili hemoragijski (puknuće krvne žile i izljev krvi u okolna tkiva). Statistike pokazuju da ishemijski dolazi u 85% slučajeva koji mogu biti i posljedica tromboze ili embolije, dok u 15% slučajeva dolazi do hemoragijskog moždanog udara. Najbolji način sprečavanja moždanog udara je prevencija odnosno utjecaj na čimbenike rizika. Postoje čimbenici rizika na koje medicinska sestra može utjecati (pušenje, tjelesna aktivnost, prehrana) te one na koje ne može utjecati (razne bolesti, spol, dob, nasljedni faktor). Nakon oboljenja, najbitnije je započeti primarnu prevenciju nakon koje slijedi akutno liječenje. U sekundarnoj prevenciji medicinska sestra prepoznaje sve čimbenike rizika te na njih utječe. Sa stanjem bolesti se upoznaju pacijent i njegova obitelj kako bi se započelo liječenje i rehabilitacija nakon moždanog udara. Mogućnost ponovnog moždanog udara unutar prvih tri mjeseca je iznimno visoka pa stoga treba voditi računa o čim boljoj rehabilitaciji te liječenju. Najveći dio u liječenju i rehabilitaciji bolesnika se svodi na medicinsku sestru i njene intervencije. Ona prolazi cjelokupan proces od zaprimanja pacijenta, liječenja, rehabilitacije te otpusta pacijenta. Njene intervencije traju i nakon otpusta pacijenta iz ustanove u vidu patronaže ili njege u kući.