Akutni koronarni sindrom (AKS) nastaje zbog akutne opstrukcije koronarnih arterija. Mogu se svrstati u nestabilnu anginu pektoris, infarkt miokarda sa ST elevacijom (STEMI) te na infarkt miokarda bez ST elevacije (NSTEMI), a ovisno o stupnju oštećenja. Akutni koronarni sindrom se događa kada se stvori ugrušak u aterosklerotski promijenjenoj krvnoj arteriji. Akutni koronarni sindrom ima veću incidenciju u starijih bolesnika, a zahvaća i veliki broj mladih ljudi što smanjuje radnu sposobnost, povećava potrebu za bolovanjem te dovodi do ranije potrebe za umirovljenjem. Sve to predstavlja veliki javnozdravstveni i ekonomski teret. Riječ je o sindromu koji se ubraja među najveće hitnosti u suvremenoj kardiologiji i medicini općenito. Jedan od vodećih simptoma je bol u prsištu tj. stenokardija, te je važno rano prepoznavanje simptoma te što ranija hospitalizacija i liječenje. U hitnom zbrinjavanju bolesnika kao dio tima sudjeluje i medicinska sestra koja ima važnu ulogu u zdravstvenoj njezi koja se provodi u jedinici intenzivnog koronarnog liječenja, te zahtjeva stalni nadzor nad bolesnikom, monitoring u akutnoj fazi bolesti te su za to potrebna posebna znanja i vještine. Jedna od najčešćih dijagnoza nakon preboljenja bolesti je neupućenost u svezi s nedostatkom specifičnog iskustva a odnosi se na samu bolest i, promjenu životnog stila i ponašanja. U skladu s tim intervencije su usmjerene ka edukaciji o prehrani, fizičkoj aktivnosti, redovitoj terapiji te liječničkim kontrolama putem pisanih uputa te usmenih edukativnih razgovora. Iako se smrtnost od kroničnih bolesti srca postupno smanjivala, u posljednjim desetljećima ovo stanje i dalje uzrokuje oko jedne trećine svih smrtnih slučajeva kod ljudi starijih od 35 godina.