Sažetak | Tjelesni fitnes je skup svojstava ili karakteristika koje ljudi imaju ili postižu, a koje se odnose na sposobnost tjelesne aktivnosti. Tjelesni fitnes dakle čini tjelesna aktivnost a definira se kao svaki pokret tijela koji je izveden aktivacijom skeletnih mišića, a rezultira potrošnjom energije iznad razine potrošnje u mirovanju. Tjelesni fitnes se sastoji od pet komponenata: kardiorespiratorni fitnes, mišićna snaga, mišićna izdržljivost, mišićna fleksibilnost te sastav tijela. Njih je potrebno znati mjeriti, pratiti i unaprijediti. Kardiorespiratorni fitnes komponenta je tjelesnog fitnesa koja se odnosi na sposobnost dišnog i krvožilnog sustava da opskrbi kisikom stanice tijekom duže tjelesne aktivnosti. Mišićna izdržljivost je sposobnost izvođenja rada bez umora. Mišićna snaga je sposobnost mišića za izvođenje (maksimalne) sile. Zbog njihove kompatibilnosti, mišićna snaga i mišićna izdržljivost često su ujedinjene u jednu komponentu tjelesnog fitnesa nazvan mišićni fitnes. Fleksibilnost je unutarnje svojstvo tjelesnih tkiva koji određuje opseg pokreta koji se može postići bez ozljeda na zglob ili skupinu zglobova. Sastav tijela proučavaju komponente tijela i njihove relativne proporcije. Postoje još neke dodatne odrednice koje mogu utjecati na tjelesni fitnes, a time i na zdravlje i funkciju a to su način života, fizičko i društveno okruženje te psihičke i biološke osobitosti. Tjelesni fitnes u Europi i Hrvatskoj nije zadovoljavajući. Trendovi padaju prema manje tjelesne aktivnosti umjesto prema više. Stoga su osmišljene i napisane smjernice preporučene doze tjelesne aktivnosti za sve uzraste kako bi se postigao optimalni stupanj tjelesnog fitnesa i time prevenirale mnoge bolesti i stanja. Od pete do 17 godine života treba se provoditi barem prosječno 60 minuta dnevno tjelesne aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta. U odrasloj dobi (18-64) treba se provoditi 150-300 minuta umjerene do jake tjelesne aktivnosti, ili barem 75-150 umjerene aerobne tjelesne aktivnosti. Za stariju dob (65 godina pa nadalje) preporuke za tjelesnu aktivnost su iste kao i za odraslu dob. Tjelesna aktivnost pozitivno utječe na psihičko zdravlje kroz smanjenje depresije i anksioznosti, poboljšanja raspoloženja i slike o sebi, te također pozitivno utječe na tjelesno zdravlje i funkciju prevenirajući mnoge bolesti kao što su prekomjerna tjelesna težina i pretilost, bolesti krvnih žila, kronična bol donjeg djela leđa, karcinomi, dijabetes melitus tipa II, hipertenzija, metabolički sindrom, koronarna bolest srca, moždani udar, sarkopenija,
krhkost i nestabilnost kod starije populacije. Tjelesna aktivnost sveobuhvatno smanjuje rizik od smrtnosti od svih uzroka. |